Kriza s hranom u Sjevernoj Koreji krije se iza demonstracija vojne sile

Sjeverna Koreja doživljava kritičnu krizu s hranom, kažu stručnjaci.

Zemlji nije strana hronična nestašica hrane, ali granične kontrole, loše vrijeme i sankcije posljednjih godina, pogoršale su situaciju. Očekuje se da će se najviši zvaničnici sastati krajem februara kako bi razgovarali o "temeljnoj promjeni" poljoprivredne politike, objavili su državni mediji.

Ovo je "veoma važan i hitan zadatak" usred "hitnih" pitanja poljoprivrede, izvijestio je KCNA Watch. Vijest dolazi dok Pyongyang nastavlja s demonstracijama vojne moći.

Ministarstvo za ujedinjenje Južne Koreje je, kako se izvještava, također oglasilo alarm zbog nestašice hrane i zatražilo pomoć od Svjetskog programa za hranu (WFP). Satelitski snimci južnokorejskih vlasti pokazuju da je sjever 2022. proizveo 180.000 tona manje hrane nego 2021. U junu je WFP izrazio zabrinutost da bi ekstremni vremenski uslovi poput suše i poplava mogli smanjiti proizvodnju i ozimih i jarih usjeva. Državni mediji su također izvijestili krajem prošle godine da zemlja proživljava svoju "drugu najgoru" sušu dosad.

Kao što se predviđalo, cijene hrane su ove godine porasle zbog loše žetve i ljudi su se okrenuli jeftinim alternativama, rekao je Benjamin Katzeff Silberstein, koji radi s publikacijom 38North.org u čijem je središtu Sjeverna Koreja.

Cijena kukuruza je porasla za 20 posto početkom 2023. godine, uz rastuću potražnju za manje preferiranim - u poređenju sa rižom - ali pristupačnijim osnovnim namirnicama, izvijestio je Rimjin-gang, sjevernokorejski časopis sa sjedištem u Japanu.

"Ako ljudi kupuju više kukuruza, to znači da je hrana sve skuplja, a osnovna hrana poput riže posebno", smatra Silberstein. Kilogram uroda sada košta oko 3.400 sjevernokorejskih vona (3,80 dolara).

Sjeverna Koreja je rangirana kao jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta. Nedavne procjene su oskudne, ali CIA World Factbook procjenjuje njen bruto domaći proizvod po glavi stanovnika na oko 1.700 dolara u 2015.

Ipak, stvarna situacija i brojke su nejasne, s obzirom na netransparentnu ekonomiju Sjeverne Koreje.

"Zbog strogih graničnih mjera Sjeverne Koreje u odnosu na robu i ljude, ne postoji način da bilo koji autsajder uđe u zemlju i provjeri kakva je situacija", rekao je James Fretwell, analitičar NK Newsa.

Ove mjere su također otežale organizacijama izvan Sjeverne Koreje da pošalju pomoć u vrijeme krize, dodao je. Sjeverna Koreja je također strogo ograničila prekograničnu trgovinu i promet od januara 2020.

Sokeel Park, južnokorejski direktor u neprofitnoj organizaciji Liberty u Sjevernoj Koreji (Link), opisao je odgovor režima na pandemiju kao "ekstreman i paranoičan".

Park, čija organizacija pomaže da se sjevernokorejske izbjeglice presele u Južnu Koreju ili SAD, rekao je da je opskrba osnovnim potrepštinama na Sjeveru opala od početka pandemije. Link je čuo više vjerodostojnih izvještaja o ljudima koji umiru od gladi, rekao je Park. Zemlja je također zabilježila značajan pad humanitarne pomoći međunarodne zajednice - Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova saopštio je da je Sjeverna Koreja primila 2,3 miliona dolara od međunarodnih organizacija i drugih agencija prošle godine, u odnosu na 14 miliona dolara u 2021.

Iako je to možda rezultat dugotrajnog zatvaranja granica, neki humanitarni radnici rekli su za BBC da su međunarodne sankcije, koje su pooštrene kao odgovor na vojne provokacije Sjeverne Koreje, također ometale isporuku humanitarnih zaliha.

Ipak, postoje neki znakovi da prekogranična ekonomska aktivnost ponovo počinje. Nikkei Asia je prošle sedmice izvijestio da su neka putovanja kamionima sa Kinom, koja čini preko 90% trgovine Sjeverne Koreje, nastavljena.

Ali to ne znači nužno da će se životni standard običnih Sjevernokorejaca poboljšati. Park je rekao da je režim fokusirao svoje resurse na svoju raketnu snagu i propagandu, uz visoku društvenu cijenu. Pyongyang je prošle godine ispalio rekordan broj balističkih projektila - više od 70, uključujući interkontinentalne balističke rakete ili ICBM, koje potencijalno mogu doći do kopna SAD-a. Početkom ovog mjeseca pokazao je svoj najveći prikaz ICBM-a na vojnoj paradi.

"Režim je priznao koliko su stvari teške za obične ljude Sjeverne Koreje, ali nastavlja da daje prioritet propagandi i raskoši za porodicu Kim, lansiranju projektila i strogoj kontroli stanovništva", dodao je Park.

Stručnjaci su zabrinuti da će se situacija na terenu dalje pogoršavati, što će dovesti do gladi razorne poput one koju je zemlja iskusila sredinom do kasnih 1990-ih, često poznate u zvaničnim dokumentima kao "Teškovit marš". Procjene govore da je broj umrlih tada iznosio između 600.000 i milion.

"Čini se da nismo blizu nivoa gladi iz 1990-ih", rekao je Silberstein. "Ali margine su tanke. Tako da čak i malo smanjena količina hrane može imati strašne posljedice."

federalna.ba/BBC