Kreševljaković: Pravi pokazatelj jednog vremena je ono što ostaje sačuvano u umjetnosti

Umjetnički direktor Modula Memorije Nihad Kreševljaković u Art kvart razgovoru govorio je o važnosti očuvanja sjećanja, ulozi mladih generacija i odgovornosti umjetnika u savremenom društvu. Projekti Modula Memorije, prema njegovim riječima, ne samo da čuvaju prošlost, već oblikuju i sadašnjost kroz umjetnost i dijalog.

„Sjećanje nije samo ono što pamtimo, već i način na koji živimo s tim što ne prolazi,“ istakao je Kreševljaković, objašnjavajući filozofiju Modula Memorije. Povod za razgovor bila je projekcija filma Sarajevsko proljeće, koja tematizira iskustva onih koji nisu preživjeli opsadu Sarajeva, ali čije priče i danas oblikuju identitet zajednice.

„Šest mladih ljudi koji su izabrani… nakon tog filma sam optimističniji i ponosniji na prostor, na zemlju u kojoj živim, vjerujući da zaista u tim mladim generacijama postoji nešto što jeste drugačije,“ rekao je, naglašavajući važnost uključivanja mladih u projekte sjećanja.

Kreševljaković je dodao: „Mi ih nikad ne pitamo ništa, a oni su zapravo prilika da čujemo kako oni vide nas i to vrijeme, i šta smo kroz te decenije zapravo postigli.“

Mladi i moralni kompas

Posebnu pažnju posvetio je sposobnosti mladih da razlikuju dobro od zla, čak i u složenim globalnim krizama:

„Oni su zapravo osjetili moralnu dimenziju svega toga i stali na stranu nekoga ko je obespravljen,“ rekao je Kreševljaković, referirajući se na digitalne reakcije mladih u kriznim situacijama u Ukrajini, Palestini i Iranu.

Digitalni svijet i nova percepcija stvarnosti

Kreševljaković je komentirao i ulogu tehnologije u životima mladih:

„Ti telefoni i tehnologija jeste prostor u kome oni žive puno više nego u fizičkom prostoru zemlje. Oni su u tom međusvijetu, digitalnom. Brzina informacija omogućava im da brzo dođu do stvarnih događaja i da ih prepoznaju.“

Modul Memorije i sadašnjost

„Modul Memorije nije projekat koji govori o prošlosti, nego govori zapravo o sadašnjosti, o tom vremenu u kojem mi živimo,“ rekao je Kreševljaković, objašnjavajući kako projekti uključuju film, književnost i umjetnost u prenošenju iskustava i vrijednosti.

„Od samog sjećanja puno važnije je način na koji ćemo se sjećati. Mladi možda ne poznaju sve datume, ali su svjesni suštine i potrebe da odlučuju sami o svom životu,“ dodao je.

Empatija, ljudskost i historijska odgovornost

Govoreći o važnosti ljudskosti, Kreševljaković je naglasio:

„U periodu kada su nas pokušali u potpunosti dehumanizirati, potreba da sačuvamo ljudskost bila je prirodna reakcija koja nam je pomogla da preživimo i sačuvamo vlastiti identitet.“

Istakao je i ulogu starijih generacija:

„Nikad nisam doživljavao ljude koji su ovdje živjeli kao žrtve. Uvijek sam ih doživljavao kao borce za bolji svijet.“

Umjetnost i obični čovjek

Kreševljaković ističe da umjetnost često čuva iskustva običnih ljudi više nego formalna historija:

„Život običnog čovjeka je puno inspirativniji od života kraljeva i kraljica. Moduli Memorije čuvaju glasove, iskustva i dostojanstvo običnih ljudi.“

Dodao je: „Naša odgovornost kao umjetnika je ogromna. Ono što će biti sačuvano u umjetnosti, literaturi i filmu, ostat će kao slika našeg vremena.“

Transgeneracijska trauma i edukacija

Kreševljaković je govorio i o prijenosu trauma kroz generacije:

„Transgeneracijska trauma oblikuje ovo društvo, ali mladi su puno svjesniji i bolje razumiju savremeni svijet. Oni ruše stereotipe i ne pristaju na zadanosti.“

„Svaka generacija nosi nešto novo i unešeni napredak u odnosu na prošlost,“ dodao je, naglašavajući potrebu da društvo mladima da više prostora i oslobodi ih od starih trauma.

Solidarnost i društvena spontanost

„Ljudi koji ovdje žive stalažljivi su u spontanostima i reakcijama. Primjerice, kada su bile poplave, rafteri iz Bihaća ušli su pomoći u Doboju, bez ikakve organizacije sistema,“ rekao je Kreševljaković, hvaleći samoinicijativu građana.

Istaknuo je da, iako sistem često zakaže, građani pokazuju solidarnost i empatiju:

„Volimo stvarno jedni druge. Letargični smo i sporo reagiramo, ali reagiramo na dobre stvari.“

federalna.ba