Kraj nuklearnog sporazuma SAD-a i Rusije otvara put novoj utrci u naoružanju

Sporazum New Start između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije ističe u četvrtak, čime prestaju da važe posljednja preostala međusobna ograničenja za dva najveća nuklearna arsenala na svijetu, prenosi The Guardian.

Ovaj trenutak predstavlja simboličan kraj više od pet decenija kontrole naoružanja, u vrijeme rastuće globalne nestabilnosti, i dodatno doprinosi urušavanju međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima, uspostavljenog nakon Drugog svjetskog rata.

Nuklearni rizici rastu

Alexandra Bell, predsjednica i izvršna direktorica časopisa Bulletin of the Atomic Scientists, upozorila je da se nuklearni rizici tokom 2025. godine razvijaju u pogrešnom smjeru.

„Kada je riječ o nuklearnim rizicima, sve ide u pogrešnom pravcu. Oni su postali složeniji i opasniji, a lideri nisu ispunili svoju obavezu da ih odgovorno upravljaju“, rekla je Bell. Dodala je da su SAD i Rusija „na samo dva dana od toga da uzalud potroše pola stoljeća rada na očuvanju nuklearne stabilnosti“.

Medvedev: Istek sporazuma treba da zabrine sve

Dmitrij Medvedev, koji je 2010. godine kao ruski predsjednik potpisao sporazum New Start s tadašnjim američkim predsjednikom Barackom Obamom, izjavio je da istek sporazuma treba „da uznemiri sve“.

„Kada postoji sporazum, postoji i povjerenje. Kada sporazuma nema, to znači da je povjerenje iscrpljeno“, rekao je Medvedev, danas jedan od najglasnijih političkih tvrdolinijaša u Moskvi.

Posljednji pokušaji da se sporazum spasi

Zagovornici kontrole naoružanja apelovali su na dvije nuklearne supersile da u posljednjem trenutku pokušaju spasiti sporazum, koji ograničava broj raspoređenih strateških nuklearnih bojevih glava na 1.550 po državi, te broj nosača (raketa i bombardera) na ukupno 800.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je u septembru predložio produženje sporazuma za još godinu dana, što je Donald Trump tada ocijenio kao „dobru ideju“. Ipak, konkretni pregovori nisu uslijedili, a Moskva je navela da nikada nije dobila zvaničan odgovor.

„Ako istekne – istekne“, rekao je Trump u januaru za New York Times, dodavši da će SAD „napraviti bolji sporazum“.

Ideja o novom sporazumu – „pusta želja“

Bijela kuća je kasnije navela da Trump želi novi sporazum koji bi uključivao i Kinu, koja prema procjenama ima oko 600 nuklearnih bojevih glava – znatno manje od SAD-a (5.177) i Rusije (5.459).

Jennifer Kavanagh iz organizacije Defense Priorities ocijenila je tu ideju kao nerealnu.

„Ako administracija misli da će lako postići bolji sporazum nakon isteka ovog, griješi. Sporazum s Rusijom je vjerovatno preduslov da se Kina uključi u kontrolu nuklearnog naoružanja“, rekla je.

Kraj sistema inspekcija i nadzora

Osim ograničenja broja oružja, New Start je uspostavio i detaljan sistem međusobnog nadzora, razmjene podataka i inspekcija. Međutim, Rusija je još 2023. suspendovala učešće u tim mehanizmima, kao odgovor na američku podršku Ukrajini nakon ruske invazije.

Istek New Starta mogao bi biti posljednji udarac globalnoj kontroli naoružanja, koja se već godinama urušava. Sporazumi o raketnoj odbrani, projektilima srednjeg dometa i nadzoru vazdušnog prostora već su propali.

Istovremeno, nuklearne sile ulažu stotine milijardi dolara u modernizaciju arsenala, dok lideri poput Putina i Trumpa sve otvorenije koriste nuklearno oružje u političkoj retorici. Trump je čak zaprijetio i okončanjem američkog moratorija na nuklearna testiranja.

Opasnost od nove utrke u naoružanju

Daryl Kimball, direktor ACA iz Washingtona, upozorio je da bi kraj New Starta mogao vrlo brzo pokrenuti novu utrku u naoružanju.

„Postoje snažni krugovi koji žele brzo povećanje američkog nuklearnog arsenala kako bi se pariralo rastu kineskih kapaciteta“, rekao je Kimball.

Propast New Starta mogla bi ugroziti i Sporazum o neširenju nuklearnog oružja (NPT) iz 1970. godine, prema kojem su države bez nuklearnog oružja obećale da ga neće razvijati, dok su nuklearne sile pristale na postepeno razoružanje.

„To bi predstavljalo direktno kršenje pravnih obaveza SAD-a prema NPT-u i ozbiljno uzdrmalo temelje međunarodnog poretka“, upozorio je Kimball.

Nuklearno odvraćanje gubi smisao

Jedan od ključnih argumenata u korist nuklearnog odvraćanja bio je da ono doprinosi globalnoj stabilnosti. Međutim, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, sve je više znakova da nuklearni arsenali gube taj stabilizirajući učinak.

„Jednostavno rečeno, nuklearno oružje više ne funkcioniše kao odlučujući faktor globalne sigurnosti“, napisao je analitičar Alex Kolbin u tekstu Nuklearno odvraćanje umire. I skoro niko to ne primjećuje.

federalna.ba