Kožljak: Ruski veto na Altheu bi njima naštetio, korisna je i Dodiku

Uz veto Ruske Federacije, nakon 18 godina boravka na području BiH, trupe EUFOR-a morale bi se povući. Iz NATO-a najave da bi u tom slučaju oni rasporedili svoje. Iako bi to izgledalo slično, stavovi mnogih su da bi donijelo korjenite promjene. Uz poznavanje tih promjena, pojedini očekuju i da bi Ruska Federacija mogla drugačije reagovati te do sjednice Vijeća sigurnosti, ipak, odlučiti ostaviti mirovnu misiju Althea u BiH.

EUFOR-ova mirovna misija Althea u BiH istječe u novembru. Mnogi ovdje, kao i zemlje učesnice, strahuju od scenarija da će u Vijeću sigurnosti UN-a Ruska Federacija uložiti veto na njen produžetak. Ministar odbrane naše zemlje Sifet Podžić ulaže nade da do toga neće doći, no kaže da i u tom slučaju, u NATO-u imaju rješenje.

O tome kako bi NATO riješio situaciju, ukoliko misija Althea ne bude nastavljena, Podžić nije otkrivao, samo je potvrdio da će se u ponedjeljak sastati s ambasadoricom SAD-a pri NATO-u. Podršku ostanku misije EUFOR-a dala je švicarska ministrica odbrane Viola Amherd, tokom današnje posjete našoj zemlji, naglasivši da će njena zemlja nastaviti pomagati Oružanim snagama BiH.

Ipak, jedan veto je dovoljan da mirovna misija bude prinuđena na povlačenje. Zbog aktuelne sigurnosne situacije u Evropi, Zapadni Balkan je u fokusu i zapadnih zemalja, ali i Rusije. Alija Kožljak, bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u, kaže i da bi potencijalni ruski veto prvobitno njima naštetio.

“Očigledno je da se interesi velikih sila svakako prepliću na ovom području i da je Ruska Federacija pokušala da iskoristi ovo kao plodno tlo za širenje svog interesa. Ono što su najavili - da će blokirati odluku Vijeća sigurnosti UN-a o produženju mandata - jeste nešto što će dugoročno naštetiti i Ruskoj Federaciji, ali će imati izuzetnog odraza i u regionu”, istakao je Kožljak.

Kožljak govori i da bi Milorad Dodik mogao svoju posjetu Rusiji iskoristiti da mu obrazloži zašto je ostanak Althee koristan - naravno, radi vlastitih interesa.

“Zbog činjenice da je po politiku koju on vodi gora opcija raspoređivanje NATO-ovih snaga. Dolazak NATO-ovih snaga nisu samo trupe na terenu - to je i politička pomoć u evroatlanskim procesima. Prema tome, NATO će zasigurno iznaći mehanizme kako da otkloni prepreke na evroatlanskom putu BiH i na taj način dugoročno odreaguje”, ustvrdio je Kožljak.

Ostanak Althee većini je, izgleda, najbolja opcija, no potencijalni dolazak NATO-ovih trupa na ovo područje pojedini posmatraju kao priliku za značajnije promjene. Iz Ministarstva odbrane BiH naglašavaju da su obuka i modernizacija naših vojnika neophodni, a da, bez obzira na to što bosanskohercegovački političari isto nisu osigurali, to čine prijateljske zemlje. Jedan od vidova takve pomoći je i jučerašnja najava o donaciji sredstava Sjedinjenih Američkih Država.

federalna.ba