Kožemjakin: U BiH se slabo njeguje kultura sjećanja
Na današnji dan se sjećamo žrtava holokausta. Ovakvi datumi su podsjetnik na opasnost politika mržnje i diskriminacije. O ovome smo u Federaciji danas razgovarali sa Igorom Kožemjakinom, hazanom sarajevske Sinagoge.
"Kroz primjer ove mrlje na savjesti čovječanstva, najtragičnijeg događaja u 20. vijeku, holokausta, možemo zasigurno reći da netolerancija i diskrimnacija prema drugom i drugačijem mogu dovesti do takve tragedije. Naime, ni holokaust nije počeo sa pećima i krematorijima Aušvica, on je počeo sa antisemitizmom 30-ih godina, koji je kasnije kroz legislativu doveden do te mjere da su Jevreji i drugi protivnici nacističkog režima dovedeni u situaciju da se na njih više nije gledalo kao na ljudska bića i to je bilo prihvaćeno u većini društava kao normalno da ih treba zbrisati sa lica Zemlje. Danas se sjećamo svih žrtava holokausta i opominjemo da bi spriječili buduće zločine takve vrste,"
O kalendaru sjećanja kaže da nije upoznat sa tim projektom, ali vjeruje da će obiuhvatiti sve značajne datume.
"Ideja je dobra, moramo njegovati kulturu sjećanja u BiH. Nažalost, slabo se njeguje kultura sjećanja i vrlo rijetko se sjećamo događaja iz prošlosti, posebno onih bolnih događaja koji su za posljedicu imali ubistva ogromnog broja ljudi i vjerujem da je krajnje vrijeme da se počnemo ozbiljnije baviti sjećanjem na žrtve prethodnih ratova jer ćemo se na taj način uhvatiti u koštac sa problem bh. društva, a to je da svi uglavnom imaju pijetet prema žrtvama koje dolaze iz njihovog naroda, sa smatram da bismo svi morali imati i pijeteta i empatije prema svim žrtvama."
Memorijalni centar Srebrenica preduzeo je aktivnosti kojim se želi uvezati i uspostaviti trajna saradnja sa nekoliko memorijala koji su posvećeni čuvanju sjećanja i istraživanju holokausta.
"Imali smo saradnju sa Memorijalnom centru kada se radilo sjećanje na žrtve Srebrenice. Rado ćemo se kao Jevrejska zajednica uključiti u takve okolnosti koje imaju za cilj njegovanje kulture sjećanja. Svaki događaj imaju svoju posebnost i mi trebamo biti potpora jedni drugima kada se radi o prisjećanju na žrtve. Trebamo biti potpora i porodicama preživjelih."
Ističe i da društvene mreže mogu biti jedna stepenica više u masovnosti, da što više ljudi čuje za njihov rad.
"Ove godine zbog pandemije nismo mogli održati komemoraciju, ali smo to uspjeli online organizovati."
federalna.ba