Kovačević: Trumpova politika sile vraća svijet u 19. stoljeće
U magazinu Svijet o aktuelnim globalnim previranjima govorio je profesor i bivši diplomata Božo Kovačević. Ocijenio je da potezi američkog predsjednika Donalda Trumpa, uključujući vojnu akciju u Venecueli, pritiske na Grenland i odnos prema NATO-u, predstavljaju povratak politici sile i teritorijalne ekspanzije karakteristične za 19. stoljeće.
„Predsjednik Trump je očito ozbiljan u namjeri da svoje riječi provede u djelo. Napad na Venecuelu je primjer realizacije Trumpove verzije Monroeove doktrine s početka 19. stoljeća, ali i operacionalizacija onoga što piše u netom usvojenoj američkoj strategiji nacionalne sigurnosti.“
Američka vojna akcija u Venecueli ne može se posmatrati izolirano, već je dio šire strategije u kojoj Sjedinjene Američke Države ponovno demonstriraju moć i spremnost na jednostrano djelovanje.
„Trump je još u inauguracijskom govoru kao uzor naveo Ameriku iz 19. stoljeća – Ameriku koja se neprestano širila. Od Meksika je uzela Kaliforniju, Teksas i druge teritorije, od Španije Floridu, a od Francuske Luizijanu. U tom kontekstu treba promatrati i ova današnja zbivanja.“
Zapljena tankera pod ruskom zastavom upozorava na opasan presedan i kršenje međunarodnog prava.
„Bez obzira na to što je brod prevozio, zauzimanje i otimanje brodova na otvorenom moru zapravo je piratstvo. Predsjednik Trump, koji je u više navrata odbacio međunarodno pravo, očito nema problem s tim da se Amerika danas profilira kao najopasniji gusar na svijetu.“
Izjave o Grenlandu i NATO savezu dodatno izazivaju zabrinutost, jer se sigurnosni odnosi sve više svode na čistu trgovinu.
„Amerika više ne želi plaćati za stacioniranje svojih vojnika u Evropi. Naprotiv, Evropa će morati plaćati Americi ako želi njena sigurnosna jamstva, i to uz obavezu kupovine američkog oružja. U tom kontekstu, aspiracije prema Grenlandu dodatno destabiliziraju odnose unutar NATO-a.“
Američko zanimanje za Grenland dio je šire, transakcijske politike u kojoj se međunarodni odnosi svode na pogodbu i razmjenu interesa.
„Amerika se početkom 20. stoljeća odrekla prava na Grenland u zamjenu za druge teritorije. Taj trgovački pristup međunarodnim odnosima moguće je da će ponovo biti primijenjen. Vojno zauzimanje Grenlanda za SAD ne bi bilo teško, ali Trump će vjerovatno pokušati ostvariti cilj kroz pritisak i trgovinu.“
Na širem planu, svijet se ponovo vraća logici sfera interesa, u kojoj velike sile određuju pravila, dok međunarodno pravo gubi na značaju.
„Ovo je povratak politici 19. stoljeća, pa čak i ranije. Trump šalje poruku drugim velesilama da uređuju svoje sfere interesa kako žele, pod jednim uvjetom – da se ne sudare s američkim interesima. U tom kontekstu, Tajvan ostaje ključna tačka globalne nestabilnosti.“
federalna.ba