Kosovo razmatra prihvat stranih zatvorenika - sigurnosni rizici
Kosovo je 23. maja 2024. ratificiralo sporazum s Danskom prema kojem će 300 stranih zatvorenika biti smješteno u zatvoru u Gnjilanu. Riječ je o osobama koje nisu danski državljani i ne spadaju u kategoriju visokog rizika. Zauzvrat, Kosovo će dobiti oko 200 miliona eura koji će biti uloženi u Kosovsku popravnu službu i obnovljive izvore energije, prenosi Kosovo online.
Sporazum s Danskom potaknuo je i Belgiju da razmotri sličan aranžman.
Ministrica pravosuđa Belgije Annelies Verlinden i ministrica za azil i migracije Annelies Van den Bosch boravile su početkom mjeseca u trodnevnom diplomatskom posjetu Albaniji i Kosovu. Kako su izjavile, cilj posjeta bio je rješavanje problema prenapučenosti belgijskih zatvora te jačanje suradnje u borbi protiv organiziranog kriminala, prenijela je Belga News Agency.
Kosovo je ponuđeno kao destinacija za smještaj stranih zatvorenika, dok je Albanija odbilatu mogućnost, naglašavajući da će svaki slučaj rješavati pojedinačno, prema postojećim sporazumima o ekstradiciji.
Uoči Samita Zapadnog Balkana u Londonu, britanski premijer Keir Starmer predstavio je plan o otvaranju centara za odbijene azilante u regiji, a u koje bi bili smještani odbijeni azilanti nakon što iscrpe sve mogućnosti žalbe u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Albanija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina odbile su prijedlog, dok je kosovski premijer Albin Kurti potvrdio spremnost da Kosovo primi migrante iz Ujedinjenog Kraljevstva, navodeći da želi "uzvratiti pomoć" Velikoj Britaniji zbog njezine uloge u mirovnim snagama na Kosovu.
Analitičari iz regije ocjenjuju da se iza ekonomske koristi krije politički interes, ali i upozoravaju na ozbiljne sigurnosne i društvene rizike.
Analitičarka za Kosovo i albaniju Donika Emini smatra da je Kurtijeva ponuda pokušaj jačanja odnosa s Londonom, dok organizacija Human Rights Watch upozorava da je neprihvatljivo koristiti zatvorenike i azilante kao političko sredstvo, jer to vodi ka kršenju ljudskih prava.
Analitičarka Alma Lama iz Prištine ističe da bi prihvaćanje stranih zatvorenika moglo predstavljati problem u pogledu poštovanja ljudskih prava te upozorava da kosovsko društvo nije spremno za takve izazove.
Istraživač beogradskog Studija sigurnosti Nikola Vujinović smatra da ovi sporazumi imaju veći politički nego ekonomski značaj.
"Ekonomska dobit je znatno manja od političke. Sporazumi neće ubrzati put Kosova ka međunarodnim organizacijama“, rekao je on za Kosovo Online.
Vujinović upozorava da realizacija sporazuma može predstavljati rizik za Kosovo i regiju.
"Radi se o oko 300 zatvorenika koje Belgija razmatra da pošalje na Kosovo, uključujući teške kriminalce povezane s ubojstvima, organiziranim kriminalom i narkomafijom. Bjekstva i nasilje nisu rijetki, što čini pitanje posebno osjetljivim", ističe on.
Fena/federalna.ba