BiH među tri najgore države u Evropi po Indeksu percepcije korupcije

Prema ovogodišnjem Indeksu percepcije korupcije (Corruption Perception Index – CPI) Bosna i Hercegovina zauzela je treće najgore mjesto u Evropi sa ocjenom 35, na skali od nula do 100, što je ukupno pozicionira na 110. mjesto od 180 država, a lošiji rezultat imaju samo Ukrajina i Rusija.

Ocjena je ista kao i prošle godine i najgora je u posljednjoj deceniji, jer BiH, za razliku od država okruženja, nije ostvarila nikakav napredak na polju borbe protiv korupcije, prije svega zbog političke opstrukcije ključnih reformi.

Bosna i Hercegovina i Albanija sada su najlošije ocijenjene zemlje Zapadnog Balkana, jer su Kosovo i Sjeverna Makedonija ostvarile određeni napredak, prvenstveno zbog procesuiranja krupnih afera i visokopozicioniranih zvaničnika, što se u BiH gotovo nikako ne dešava zbog zarobljenog pravosudnog sistema.

"Što su više ugrožena ljudska prava u određenoj državi, to je i nivo korupcije veći. Ne postoji nijedna zemlja u svijetu u kojoj korupcije apsolutno nema. Kada govorimo o ovogodišnjim rezultatima na globalnom nivou, najbolje pozicionirane države su Danska, Finska, Novi Zeland, Norveška, Singapur, zatim Švedska, Švicarska, Nizozemska, Luksemburg i Njemačka. Najgore pozicionirane države su Južni Sudan, Sirija, Somalija, Venecuela, Jemen i Sjeverna Koreja", kazala je Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH.

Kako je kazala, začelje drže zemlje zahvaćene ratom, bezakonjem i diktaturom, a ove godine to su Somalija, Sirija i Južni Sudan.

U izvještaju objavljenom uz CPI, Transparency International posebno upozorava da sve češće pojave kršenja ljudskih prava, slabljenje demokratije i jačanje autoritarnih režima dovodi do većeg stepena korupcije.

U regionalnom izvještaju za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju, BiH je posebno istaknuta kao jedna od država koje ostvaruju loše rezultate, te se navode sve češći napadi na kritičare vlasti koja kontroliše medije, suzbijanje građanskih sloboda i opstruisanje reformi koje bi dovele do transparentnijeg finansiranja partija i poštenih izbora.

"Kada govorimo o Bosni i Hercegovini, ona se nalazi na 110. poziciji od 180. država sa ocjenom 35. Nije ostvaren nikakav napredak u odnosu na prošlu godinu, ista je ocjena i ovo je ponovo najgora pozicija od 2012. godine, otkako Indeks percepcije korupcije omogućava da se porede rezultati", pojasnila je Korajlić.

Dotakla se i pozicije BiH u odnosu na region, navodeći da je BiH zajedno sa Albanijom najgora u regionu.

"Iznad BiH su i Slovenija i Hrvatska, kao što je očekivano, ali i Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija. Treća je najgora država u Evropi. Iza BiH su samo Ukrajina i Rusija", istakla je Korajlić.

Prema njenim riječima, trenutna politička kriza koja produbljuje etničke podjele i ugrožava samo postojanje države, podgrijava sumnje i u to koji su interesi i motivi ključnih protagonista, jer skreće pažnju javnosti sa kršenja ljudskih prava i blokira važne antikorupcijske reforme koje BiH treba da provede.

Smatra da kriza ugrožava i održavanje predstojećih opštih izbora u BiH, a blokirane su prijeko potrebne izborne reforme koje bi osigurale transparentno financiranje i nezavisno provođenje izbora bez pritiska na birače.

Ono što posebno zabrinjava su zaprijećene blokade održavanja izbora u oktobru 2022. godine, dok vladajuće stranke kroz inicijative za izmjene izbornog zakonodavstva isključivo nastoje očuvati sopstvenu kontrolu nad izbornim procesom.

"Bosna i Hercegovina se nalazi u kritičnoj fazi, na samo korak ili ivici padanja zemlje u potpuni haos. U državi ne postoji nikakav institucionalni odgovor na problem korupcije. Politička kriza je u vrlo direktnoj vezi sa nivoom korupcije u zemlji. Pitanje svih pitanja sada su predstojeći izbori. Apsolutni je prioritet da se stvore elementarni preduslovi za održavanje izbora, bez toga bi zemlja ušla u potpuni pravni i institucionalni vakuum u kojem bi bio doveden u pitanje dalji opstanak države", poručio je na predstavljanu rezultata CPI-a Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora Transparency Internationala u BiH.

Mišljenja je da je jako važno da se posveti sva energija svih aktera da se osiguraju mehanizmi za provođenje izbora na fer i transparentan način. ​​​​​​​

Na rezultate CPI-a posebno je uticao izostanak bilo kakvog napretka na polju ključnih reformi, prvenstveno zakona o sukobu interesa, javnim nabavkama, finansiranju partija i zaštiti prijavilaca korupcije.

"Potpuni prestanak funkcionisanja državnih institucija, otklonilo je bilo kakvu dilemu da se zemljom upravlja potpuno vaninstitucionalno. Za korupciju ne postoje više nikakve, čak ni formalne prepreke. Pravosudni sistem u BiH je u potpunosti zarobljen i instrumentalizovan od strane vladajućih političkih elita", rekao je Blagovčanin.

Čak 27 zemalja dobilo najnižu ocjenu u posljednjoj deceniji

Mnoge zemlje zabilježile su do sada najniži pad u posljednjih deset godina na Indeksu percepcije korupcije u svijetu.

Prilikom objavljivanja ovogodišnjih rezultata, Transparency International naglašava važnost poštovanja osnovnih ljudskih prava za efikasnu borbu protiv korupcije. Uz nedostatak napretka u većini zemalja i istorijski niske rezultate u 27 zemalja, može se vidjeti smanjenje osnovnih prava i pad demokratskih standarda.

Čak dvije trećine svih zemalja na indeksu ocijenjeno je ocjenom ispod 50, a prosječna ocjena je 43. Uz Sloveniju, još 26 zemalja dobilo je najnižu ocjenu u posljednjoj deceniji.

Najviši na Indeksu percepcije korupcije su Novi Zeland, Finska i Danska (svi sa ocjenom 88), koji dijele prvo mjesto, a slijede ih Singapur, Švedska i Norveška 85. Sve ove zemlje karakteriše stabilna vladavina prava, jake nezavisne nadzorne institucije i širok društveni konsenzus o neprikladnosti zloupotrebe javnih funkcija i sredstava u privatne svrhe, objašnjavaju u TI-u.

Slabe, nestabilne zemlje, u kojima je donedavno bilo ili u kojima se još uvijek vode oružani sukobi, opet su bile najniže. To su Južni Sudan (11 bodova), Somalija (13), Sirija (13), Venecuela (14) i Jemen (16 bodova).

Slovenija je izgubila tri boda na ovogodišnjem Indeksu percepcije korupcije i pala za šest mjesta. Tako je dodatno odstupio od prosjeka EU, sa prosječnim indeksom država članica od 64, i prosjekom zemalja OECD-a (prosjek 67).

Među susjedima Slovenije, najlošije je ocijenjena Mađarska, koja je izgubila 12 bodova od 2012. godine, a ovoga puta sa ocjenom 43 zauzima 73. mjesto. Nešto bolje su Hrvatska (47 bodova i 63. mjesto) i Italija (56 bodova i 42. mjesto). Osjetno bolji plasman ostvarila je Austrija koja se nalazi na 13. mjestu sa ocjenom 74.

Indeks percepcije korupcije zasnovan je na kombinaciji podataka i analiza međunarodnih institucija koje određuju percepciju korupcije u javnom sektoru očima poslovnih ljudi, analitičara i stručnjaka. Ovogodišnji indeks (CPI 2020) oslanja se na nezavisne izvore, poput nezavisnih institucija u oblasti upravljanja i analize poslovnog okruženja.

Rezultati su predstavljeni na skali od 0 do 100, pri čemu ocjena 0 označava visoku korupciju u državi, a ocjena 100 vrlo "čisto“ stanje. Podaci su prikupljeni u posljednja 24 mjeseca, navodi TI-a Slovenije.

federalna.ba/AA