Konvoj JNA bio je legitimna vojna meta - utvrdio je to i Haški sud

Treći maj 1992. godine. Dan D. Sarajevo u plamenu. Pucnjava, ranjenici, ubijeni. Dan ranije, ključna bitka za najvažnije tačke države. Istog dana, JNA je zarobila i Aliju Izetbegovića.

Dogovor na ispitu, ulica Dobrovoljačka. No, umjesto mirnog napuštanja kasarne, metež i pucnjava. Konvoj JNA je napadnut.

A raskrsnica je podijelila stavove i pokrenula rasprave. O broju stradalih, viđenjima i legitimnosti. Do danas mišljenja suprotna. Iz RS-a, tako, tvrde da su poginula 42 pripadnika JNA. Posljednji dokumenti državnog tužilaštva donose brojku osam. Da se pokušalo manipulisati cijelim slučajem, svjesni su bili sa obje strane.

“Trećeg maja u  Dobrovoljačkoj ulici je poginulo 6 ljudi”, kazao je Milutin Kukanjac, komandant 2. armijske oblasti JNA.

Slučaj Dobrovoljačka prošao je, na različite načine, kroz brojne sudove. I svjetske i domaće. Prvi veliki argument da je konvoj JNA predstavljao legitiman vojni cilj bila je presuda haškom osuđeniku Dušku Tadiću. Zaključeno je da je do 19. maja na teritoriji BiH vladao međunarodni vojni sukob. Predmet je bio i na dnevnom redu suda u Velikoj Britaniji povodom slučaja Ejup Ganić.

“Ono što smo mi radili drugog i trećeg maja da spriječimo državni udar, da spasimo BiH - bila je toga repriza u Londonu i mi se ponovo vraćamo sa pobjedom”, kazao je Ganić, bivši član Predsjedništva RBiH.

Presuda je rezultat, između ostalog, i zbog ranijeg stava Haškog tribubala.

“2003. je Haško tužilaštvo utvrdilo kako ne postoje kredibilni dokazi da su navedene osobe počinile krivično djelo. 2010. sud u Londonu podržava stav Haškog tužilaštva i još kaže da je srbijanski zahtjev politički motivisan”, naveo je Damir Arnaut, bivši advokat Ejupa Ganića i Jovana Divjaka.

A onda se odlučivalo i u Austriji. Zbog optužbe da je učestvovao u događajima u Dobrovoljačkoj ulici uhapšen je Jovan Divjak. Zahtjev Srbije za izručenjem - odbačen.

“Do pravde dug je put”, kazao je tada Divjak.

Dug put bio je i u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Istraga u ovom predmetu obustavljena je 2012. godine odlukom međunarodnog sudije Judda Romana u kojoj navodi da su vozila bila legitiman vojni cilj.

Od tada do danas, mijenjali su se tužioci ali je sve završavalo da nema osnova za daljni proces. Međutim, na zahtjev porodica ubijenih pripadnika JNA, odlukom Ustavnog suda BiH predmet je aktualiziran. Prošle sedmice podignuta je optužnica protiv deset osoba.

“Optužnica Tužilaštva BiH odnosi se na stradanje osam ubijenih žrtava sa utvrđenim identitetom među kojima ima i civila i sanitetetskog osoblja, ranjavanje 24 osobe, kao i zarobljavanje više desetina vojnika i civila koji su mučeni i zlostavljani”, izjavio je Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH.

Optužnica se odnosi na komandnu odgovornost. Između ostalog da su planirali, podstrekavali i izvršili napad na nebranjenu kolonu vojnika JNA i civila, te da nisu spriječili ubistva, ranjavanja i mučenja. Bilo kako bilo, slijede godine procesa do konačne presude. Do tada, u državi i dalje – jedan događaj, dvije verzije ili dvije historije?

federalna.ba