Dobrovoljačka: Dvije delegacije, dvije verzije, jedan događaj

U nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu obilježen je 3. maj, dan kada su se 1992. godine odvijali događaji presudni za odbranu grada i Bosne i Hercegovine. No, i 30 godina poslije svjedočimo različitim tumačenjima jednog događaja. I ove godine dvije delegacije u različito vrijeme.

U nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu danas su prvo bivši pripadnici "Zelenih beretki" i Armije RBiH obilježili 3. maj, dan kada su se 1992. godine odvijali događaji presudni za odbranu grada i države Bosne i Hercegovine.

Veterani minulog rata i odbrane Sarajeva i BiH okupljeni oko udruženja "Zelene beretke" položili su vijenac sa cvijećem i proučili Fatihu kraj spomen-ploče stradalim saborcima kod mosta Drvenija u Sarajevu, u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici.

Vahid Alić, predsjednik Udruženja "Zelene beretke" opštine Stari Grad Sarajevo, kazao je kako se danas navršava 30 godina od jedne od najznačajnijih bitaka za grad Sarajevo i nezavisnu i suverenu državu Bosnu i Hercegovinu.

”2. i 3. maj sigurno su ključni događaji u očuvanju nezavisnosti Bosne i Hercegovine”, kazao je Alić.

Podsjetio je na dešavanja 2. maja, kada je Jugoslovenska narodna armija (JNA) ”konačno pokazala svoje pravo lice i stala na stranu agresora i agresije”.

“U jutarnjim časovima, potpomognuta paravojnim formacijama SDS-a, srpskim dobrovoljcima i niškim specijalcima izvršila je žestok udar na ključne objekte jedne nezavisne, suverene države. Napadnuto je Predsjedništvo, Elektroprivreda, Pošta... gađan je repetitor Hum, sve ciljano kako bi se svijetu pokazalo da novoizabrana vlast Republike Bosne i Hercegovine ne može voditi ovaj narod i to je faktički bio državni udar“, rekao je Alić.

Dodao je kako je zahvaljujući braniocima ”Zelenih beretki”, MUP-a, specijalnim jedinicama i drugim vojnim formacijama iz sastava teritorijalne odbrane poražena tada četvrta vojna sila u Evropi, vratiti je na početne položaje i uspjeti pregovarati o izmještanju JNA iz grada Sarajeva”.

”Bio je to pokušaj presijecanja grada na dva dijela, a paralelno s tim, na sarajevskom aerodromu, u večernjim časovima zarobljen je predsjednik Alija Izetbegović i delegacija koja se vraćala s mirovnih pregovora u Lisabonu i odvedeni su u kasarnu u Lukavicu. Scenario JNA i srpskih političara bio je državni udar i svrgavanje predsjednika i Predsjedništva BiH“, rekao je Alić.

Dodao je kako su pregovori trajali do kasno u noć, kada je dogovorena razmjena za Milutina Kukanjca, komandanta 2. armijske oblasti i Izetbegovića, koja je trebala biti obavljena na relaciji bivše Dobrovoljačke ulice, sadašnje Hamdije Kreševljakovića.

”Nažalost, i tu JNA nije ispoštovala osnovne uslove razmjene. Trebalo je izaći samo s ličnim stvarima bez naoružanja, isti ti su napustili kasarnu pod punom ratnom opremom gdje su izvršili provokacije s pojedinačnim pucanjem na ovom dijelu gdje je došlo do razmjene vatre u kojoj je stradao određeni broj pripadnika JNA, određeni broj je ranjen, ostali su zarobljeni, provedeni u institucije BiH i kasnije razmijenjeni”, rekao je Alić.

Dodao je kako ono što se danas dešava i niz godina jeste “neistina koja vlada oko Dobrovoljačke, a to je brojčano stanje ubijenih pripadnika JNA za koji je utvrđeno da ih je poginulo šest, ostali koji se navode su poginuli u napadu na grad Sarajevo".

Predsjednik Udruženja “Zelene beretke“ Muhamed Švrakić kazao je kako je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, "pod pritiskom Tužilaštva agresora Srbije“ pokrenulo postupak kažnjavanja navodnih zločina u ulici Dobrovoljačka.

”Ulica Dobrovoljačka je bila vojni legitimni cilj iz više razloga. Prvi razlog - niko nije mogao garantovati nikakav vojni prolaz, sigurnosni, pogotovo kada se uzme u obzir da je tu garanciju dao rahmetli Alija Izetbegović, koji je u tom momentu bio zarobljenik. Po Ženevskoj konvenciji nikakvu garanciju, predaju, potpis ne može dati zarobljenik”, kazao je Švrakić.

Istakao je kako to političari trebaju primijeniti, jer će udruženje pokrenuti vlastite aktivnosti usmjerene prema tome da se prekine prema braniocima progon i zlostavljanje branilaca grada Sarajeva i BiH.

”Druga stvar, zašto je (Dobrovoljačka, op.a.) vojni cilj. Dobro znamo ko je bio komandant JNA, 2. vojne oblasti general Milutin Kukanjac. Dobro znamo njegovu izjavu gdje je tačno rekao da je napravio vojnu formaciju na čelu sa komandantom vojne formacije i na kraju kolone na čelu sa zamjenikom komandanta formacije i raspoređeni ostali dijelovi u vojnu formaciju koja je izlazila iz kasarne. Oni nisu izlazili ni kao delagacija ni kao bilo kakva druga, nazovimo struktura, izlazili su isključivo kao vojni legitimni cilj jer su bili raspoređeni u vojnoj formaciji onako kako je to JNA raspoređivala“, kazao je Švrakić.

Osvrnuo se i na pisanja pojedinih medija o desetinama poginulih, istakavši kako je Kukanjac izjavio da je “ubijeno pet visokorangiranih oficira, profesionalaca koji su učeni godinama da ubijaju i koji su bili u komandi te jedan vojnik koji je tu bio na služenju vojske“.

Pozvao je državno Tužilaštvo da počne raditi poslove koje rade rijetki patriotski novinari, a koji pronađu snajperiste koji su ubijali i javno se hvalili kako ubijaju civile, a danas su slobodni građani.

Delegacije RS-a položile cvijeće i zapalile cvijeće u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu

Delegacije iz Republike Srpske položile su danas cvijeće i zapalile cvijeće u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, gdje je prije 30. godina u povlačenju vojnog konvoja JNA poginulo šest vojnika, iako zvaničnici RS-a taj broj negiraju i navode da je broj stradalih bio veći.

Kako je kazao ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović, delegacije RS-a u Dobrovoljačkoj obilježavaju ubistvo devet vojnika, dok je 26 vojnika ranjeno, a 206 zarobljeno a potom i mučen u zarovljeništvu.

"Napadi na JNA u Sarajevu su počeli u aprilu. U Hrasnom su 20. aprila ubijena dva pripadnika JNA, dva dana kasnije na Dobrinji osam pripadnika JNA je uhvaćeno u transporteru a potom ubijeno u velikom parku. Za te zločine niko nije odgovarao, niti su njihovi posmrtni ostaci pronađeni", kazao je Milunović.

Ističe da su napade na JNA, odnosno na dom vojske u Sarajevu i komandu Druge armijske oblasti , 2. maja započeli pripadnici “Zelenih beretki” i “Patriotske lige”.

"Tog dana se desio najveći broj ubistava, a 3. maja je bila dogovoreno da kolona pripadnika JNA iz Druge armijske oblasti mirno povuče iz Sarajeva. To je bila posljedica sporazuma o mirnom povlačenju JNA iz Sarajeva do 19. maja koji je Alija Izetbegović potpisao u Skoplju. Dogovor nije ispoštovan, kolona je napadnuta. Želimo podsjetiti da za ovaj zločin niko nije odgovarao, iako ohrabrije činjenica da je nakon 30 godina podignuta optužnica protiv 11 osoba", dodao je.

Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Aleksandar Glavaš je rekao da mu je žao što je 30 godina od završetka rata Srbima potrebno veliko policijsko obezbjeđenje kako bi odali počast žrtvama u Dobrovoljačkoj ulici.

"Danas sam se ovdje osjećao kao Rus u Kijevu ili Palestinac u Jerusalemu. Poražavajuće je da nam je potrebno ovoliko osiguranje. Za zločine u Dobrovoljačkoj niko nije odgovarao i mi smo tu da sa porodicama žrtava podijelimo bol", rekao je Glavaš.

Polaganju cvijeća i paljenju svijeća prethodio je parastos u Crkvi Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima.

Slučaj ”Dobrovoljačka“

Kolona vojnih vozila JNA je, napuštajući Sarajevo, 3. maja 1992. godine, krenula iz kasarne na Bistriku u kojoj se nalazila komanda tadašnje Druge vojne oblasti JNA. Izlazak kolone iz grada prethodno je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu dan ranije na aerodromu u Sarajevu kidnapovanog i zatočenog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića, koji je zarobljen od JNA dok se vraćao sa mirovnih pregovora u Lisabonu. U okršaju branitelja Sarajeva i pripadnika bivše JNA u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici, prema podacima Tužilaštva BiH, stradalo je sedam, a ranjeno 14 osoba.

U jednom od posljednjih intervjua prije smrti 2002. godine, general Milutin Kukanjac, tadašnji komandant Druge vojne oblasti JNA, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva, potvrdio je da je u Dobrovoljačkoj, 3. maja 1992, stradalo šest osoba.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u januaru 2012. obustavilo istragu protiv 14 osoba za slučaj "Dobrovoljačka“. Među njima su bili penzionisani general Armije RBiH Jovan Divjak i ratni član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić. O slučaju "Dobrovoljačka“ stav je dao i Haški sud, koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila ”legitimna vojna meta“.

Državno tužilaštvo Bosne i Hercegovine 27. aprila 2022. godine podiglo je optužnicu protiv deset osoba zbog sumnje da su počinili ratne zločine nad pripadnicima Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu početkom maja 1992. godine.

federalna.ba/agencije