Kontinuirana multisektorska saradnja značajna u prevenciji i suzbijanju nasilja u porodici

Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine upriličio je konferenciju 'Posvećenost implementaciji Strategije za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici 2024-2027.'. Skup je okupio predstavnike relevantnih institucija raznih nivoa vlasti, organizacija civilnog društva i druge aktere uključene u provedbu Strategije, kroz panel-diskusije prezentirane su dosadašnje aktivnosti, razmotreni ključni izazovi u implementaciji i naglašen značaj kontinuirane multisektorske saradnje u prevenciji i suzbijanju nasilja u porodici.

Stručni savjetnik i voditelj Strategije za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici 2024-2027, stručni savjetnik u Gender centru Vlade Federacije BiH Zlatan Hrnčić kaže da je održivost strateškog i sveobuhvatnog djelovanja garantovana Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici, a već ima kontinuitet, održivost i obaveza je.

- Mi smo, kao Gender centar Ureda Vlade Federacije BiH, zaduženi za vođenje procesa izrade i praćenja provedbe. Zajedno sa nadležnim institucijama i nevladinim organizacijama izradili smo taj dokument za period 2024-2027. Kontinuirano ga provodimo i radimo godišnje izvještaje o implementaciji strategije. Te izvještaje razmatra, kako Vlada Federacije tako i Parlament. Potom pravimo nove godišnje akcione planove, realizujemo aktivnosti i imamo održivost - kazao je novinarima, u pauzi skupa.

Prema njegovim riječima, izvještaji pokazuju nivo realizacije preuzetih obaveza. I, naravno, kroz različita istraživanja, evaluacije provedbe tog dokumenta dobiju povratne informacije gdje treba veći fokus staviti u narednom periodu.

- Vidljivo je da su mnogi segmenti, koji su prije bili projektno orijentisani, sad održivi. Imamo preventivne programe koji su budžetirani, provode ih institucije i imaju kontinuitet. Evaluacija je pokazala da, ukoliko samo jedan segment u sistemu djelovanja i zaštite zakaže, pada cjelokupna priča i vraća se na početak - kazao je.

Tako je bilo potrebno napraviti cjelokupan obuhvat da policijski službenici, socijalni radnici, nosioci pravosudnih funkcija budu senzibilizirani, upoznati sa zakonom, podzakonskim aktima i da na terenu mogu provesti preuzete obaveze. To je, kaže, vidljivo iz indikatora koje prate. U posljednjih petnaest godina četiri posto žrtava imalo je mogućnost da dobije neku zaštitu, sad skoro svaka žrtva dobije adekvatnu zaštitu kroz zaštitne mjere.

Kaže da Zakon predviđa šest zaštitnih mjera, koje je potrebno izreći da bi žrtva dobila određenu zaštitu. Analize pokazuju da je vremenom raslo povjerenje žrtava u institucije i da je izrečen veći broj zaštitnih mjera odnosno veći postotak žrtava je imao mogućnost da bude zaštićen kroz neku od zaštitnih mjera. Razlika danas i prije desetak godina je da danas pričamo o tome. Nije toga više, više se razgovara o tome.

Zastupnica u Zastupničkom domu Federalnog parlamenta i predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova Alma Kratina sudjelovala je u izradi Strategije, drago joj je što se taj dokument provodi.

- Za nas u zakonodavnoj vlasti dragocjeno je da čujemo kako idu mjere provođenja. Naš zadatak je parlamentarni nadzor nad provođenjem Strategije. Sigurna sam da ćemo, u narednom periodu, iz federalnog budžeta trebati značajnija sredstva za provođenje te strategije da bismo zaštitili žrtve nasilja - kazala je.

Kako je kazala, na temelju te strategije mjera konačno postoje mogućnosti da se, kroz zakonski okvir, značajnije podrže žrtve, ali i ekonomski osnaže da bi mogle nastaviti samostalno život.

Ističe da je važna koordinacija svih subjekata u zaštiti žrtava nasilja, od toga ovisi zaštita žrtava nasilja.

- Ako nema dobre suradnje, nema niti dobre zaštite žrtve. Propusti su i, među ostalom, i u nedovoljnom kapacitetu podrške i lošoj procjeni rizika. Sve je to kroz zakonski okvir sad bolje riješeno - kazala je.

Dodaje da se kaznena politika za odgovorne mora značajno izmijeniti, novi krivični zakon daje tu mogućnost.  

Delegatkinja u Domu naroda PFBiH Miomirka Melank kaže da je cilj Strategije smanjenje nasilja nad ženama, nasilja u porodici. Mjere navedene u Strategiji treba da vode istom cilju, kao i promjene u zakonima nastale u periodu poslije toga.  

- Misli se na mehanizme u svakoj od oblasti koje imaju utjecaj na nasilje nad ženama počevši od prevencije od perioda osnovne škole, zdravstva, ministarstava, socijalnog rada, pravosuđa, tužilaštva. Složen sistem je involviran i razmatran u toj strategiji - kazala je.        

Provedbom Strategije i zajedničkim djelovanjem svih nadležnih institucija i organizacija moguće je osigurati pravovremene i efikasne odgovore na nasilje te doprinijeti izgradnji društva s nultom tolerancijom prema nasilju. Ratifikacijom Istanbulske konvencije, Bosna i Hercegovina je preuzela obavezu poduzimanja zakonodavnih i drugih mjera usmjerenih na prevenciju nasilja, zaštitu žrtava i procesuiranje počinilaca, kao i osiguranje koordiniranog djelovanja svih subjekata zaštite u borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

Strateško i sveobuhvatno djelovanje u toj oblasti uređeno je Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji Bosne i Hercegovine.

U skladu sa nadležnostima, Gender centar Federacije BiH koordinira izradu i praćenje provedbe strateških dokumenata, uključujući aktuelnu Strategiju za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici 2024-2027. godina, koja je usklađena sa principima i oblastima djelovanja definisanim Istanbulskom konvencijom.

Fena/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.