Konstitutivni grobari manjina

Je li vitalni inters samo za odabrane ili demonstracija sile konstitutivnih i najjači instrument za blokade. Šta je sa ostalima? Jesu li samo “O„ u Ustavu, mrlja ili greška? Domovi naroda zbog vitalnog nacionalnog interesa postaju groblje dobrih zakona. Grobari koji predstavljaju narode u Domu sahranjuju sve što njima ne odgovara, njihovom stranačkom šefu ili njihovoj stranci. Ni presude iz Strazbura, ni presude Ustavnog suda BiH, ni silne apelacije i zahtjevi da bude otklonjena diskriminacija nisu dovoljne da HDZBiH i SNSD ne stave svoje interse iznad Ustava i zakona. Hoće li legitimni i autentični postati i grobari vlastitih ciljeva i ambicija.

Ostali, dakle oni koji nisu dijelom tronarodnog etničkog modela u BiH su nevidljivi. Presudama suda u Strazburu utvrđeno je da BiH sistemski diskriminiše svoje građane. Stranka i politika iznad ljudskih prava.

"Ja spadam u one koje oni svojom političkom drskošću, bezobrazlukom nazivaju ostalim. Dakle, ja sam u svojoj zemlji ostali. Jer mi zabranjuju, jer mi ne daju da kažem da sam ono što jesam. Da sam Bosanac. Oni tako to žele, Bosnu bez Bosanaca i zato mi nemamo nikakvih prava", kaže sociolog Esad Bajtal.

Čak ni u ovim institucijama, federalnom Domu naroda i Vijeću naroda RS-a, gdje konstitutivni imaju mehanizam više u odnosu na ostale. Veto i vitalni nacionalni interes i otvoreni katalog interesa, uglavnom onih stranačko- interesnih. Ustav BIH prepustio je entitetima da definišu šta je vitalni nacionalni interes, i tu nastaje začarani krug. Jer on zavisi od volje stanaka, pojedinaca, političkog trenutka ali većinom od onih koji imaju ruku više. Ostale se ne broje, jer njihov interes ne postoji.

"U federalnom Domu nardoa imate klubove naroda u kojima ima 17 Srba , 17 Hrvata i 17 Bošnjaka, ali grupi Ostalih u tom Domu imate samo 7, koji nemaju klub, nemaju pravo na vitalni interes i nemaju pravo da prisustvuju čak ni kolegiju ni da učestvuju u radu rukovodstva itd", navodi Predrag Kojović, zastupnik u ZD PSBiH.

Profesor ustavnog pravaq Nurko Pobrić kaže: "Ovako ispada, tako da kažemo, da konstitucioni narodi imaju svoje vitalne interese, a da Ostali nemaju vitalne nego obične interese."

"To je instrumentarij zloupotreba zdravog razuma. Nacionalisti kako ste dozvolili da vam nacije budu gladne, je li to vitalni interes. Dakle, šta najobičniji instrumetarij zloupotreba jezika, zloupotreba zdravog razuma, opšta prevara i otimačina", dodaje Bajtal.

"To je kategorija koja je najrastegljivija i u koju se može ubaciti šta god želite. Kada kažete vitalni etnički interes ili vitalni narodni interes onda to znači da sve što vam padne na pamet u određenom času ili što vam vaša politička opcija zahtjeva može postati interes", pojašnjava Senadin Lavić, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Nedim Ademović, advokat i stručnjak za ustavno pravo, navodi: "Ne može svako pitanje biti pitanje vitalnog nacionalnog interesa. To je jedna devijacija u ustavno-pravnom razvoju BiH koja dovodi do snažne etnonacionalizacije i do toga da etničke zajednice ustvari suzbijaju državu u onom dijelu gdje bi ona trebala da funkcioniše, ne kao konsocijativna već kao tipična građanska demokratska država."

Zato će Federalni dom naroda i Vijeće naroda RS pred Ustavni sud BiH. Željko Komšić, član državnog Predsjedništva traži ocjenu ustavnosti entiteskih odredbi Ustava koje samo konstitutivnim narodima daju mogućnost zaštite nacionalnih interesa, a ostali, manjine i građani služe samo kao dekor za demokratsku sliku društva.

"Klubovi Ostalih sada su u tim domovima privjesci obični, učestvuju u ovoj općoj većini, nemaju nikakvih prava kao što to imaju svaki zasebno klub Bošnjaka Srba i Hrvata. Cilj je ograničiti funkcije domova naroda i Vijeće naroda mada je to bolje riješeno uRS-u, ograničiti samo na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa i od Doma naroda napraviti Dom naroda, a ne praviti od domova naroda paralelan i jače tijelo u odnosu na predstavničke domove u čemu je stvar."

Cilj je definisati šta je vitalni nacionalni interes, a od ishoda ovog Zahtjeva mogla bi ovisiti uloga, sastav i nadležnosti domova naroda u entitetima, ali i državnog doma.

"Da li samo tri naroda, Bošnjaci, Srbi i Hrvati, da li samo oni postoje, otkud taj tronarodni mit, ta eskluzivnost konstituentnih grupa, zašto mi ne priznajemo da postoje građani u BiH, da postoje Bosanci i da svi Bosanci imaju neke svoje interese. Dakle to bi sasvim bilo to bi porušilo diskriminirajuću oznaku tronardone vlasti, tronarodnog mentaliteta, tronarodnih narativa u politici koji se nama nameću", dodaje Lavić.

Konstitutivni narodi sada imaju ekskluzivitet u zaštiti prava da budu adekvatno zastupljeni u svim organima vlasti, utiču na ustavne amandmane, a time i ustavne reforme. Ostali su diskriminirani u odlučivanju o najvažnijim pitanjima u BiH što je suprotno Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, a koja je sastavni dio Ustava BiH i ima primat.

"Imate ovdje poltičke subjekte kojima jedino ovakav Ustav odgovara jer im omogućava zaista nevjerovatnu kontrolu nad cijelim pol. sistemom, državom, raspodjelom budžeta i svega toga i to pogotovo što to dolazi najčešće upravo iz ovih domova naroda u koji su izabrani ljudi koji nemaju direktini legitimitet građana nego su delegati iz svojih stranaka ili nekih kantonalnih skupština. I ono što mi govorimo stalno u Našoj stranci kako su domovi naroda groblje dobrih zakona", dodaje Kojović.

Zastupnica u ZD PSBiH Alma Čolo ističe: "Ne mogu se davati privilegije samo određenim etničkim grupama, u koliko privilegirate određene etničke grupe i dajete samo njima da pristupe određenim pozicijama to je po UN konvenciji rasna diskriminacija, to je diskriminacija po Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, to je diskriminacija po protokolu 12."

"Logično bi bilo da u vitalni etnički interes ili narodni interes uborojimo određene kulturne odrednice naroda koji živi u BiH, jednog kolektiviteta i da zakonom te kulturne odrednice ili njegovo samoodređenje bude zaštićeno, da se u to ne smije dirati i da samo to bude dio tih oznaka koje će biti prepoznatljive kao vitalni etnički interes. Sve ostalo treba odbacitii i smatrati sredstvom ili instrumentumom za opstrukciju manipulaciju rada recimo Doma naroda", navodi Lavić.

Političke stranke imaju svoj katalog. Pa se pozivaju na sve i svaštva.

"Sve može biti podvedeno pod vni i o tome onda odlučuje Ustavni sud. Venecijanska komisija je stala na stanovište da se to zloupotrebljava u BiH, da pripadnici određenih naroda pogotovo u dn na državnom nivou to pitanje koriste prvenstveno za ostvarivanje određenih ciljeva da im nije primarna svrha uspjeh zakonodavnog procesa", dodaje Čolo.

"Pogotovo su to problematične naše odredbe Ustava ovdje u FBiH koje omogućavaju povlačenje ili stavljanje veta na odluke bez odluke Ustavnog suda o tome da li je povrijeđen vitalni interes određene grupe ili nije. To su ti poznati članovi koji su preneseni u poslovnik federalnog parlamenta koje je nametnuo OHR u kojim predsjedavajući i jedan od dopredsjedavajućih ukolko zaključe da nešto vrijeđa etnički intres ta odluka pada odmah tu na Parlamentu i uopšte sud nema priliku da razmotriti da li se stvarno radi o ugrožavanju etničkog intereesa", ističe Kojović.

A pozivali su se do sada na svim nivoima 158 puta na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Čak ni 1% pokrenutih postupaka nije se odnosio na pitanje identiteta jednog konstituvnog naroda ili obrazovanja, jezika, vjeroispovijesti. Dakle, mehanizam zaštite u službi zloupotrebe i blokade napretka države.

"Bilo je samo odluka koje možete nabrojati na prste jedne ruke za koje je Ustavni sud utvrdio ugroženost vitalnog nacionalnog interesa jednog, drugog ili trećeg konstituivnog naroda što je za mene čisti empirijski zaključak da u BiH ne postoji tzv kolektivna diskriminacija", kaže Ademović.

Dok u rukama imaju kartu ugroženosti pozicije samoprozvanih zaštitnika interesa naroda su nedodirljive. Sva politička moć skoncentrisana je u domovima naroda, gdje je omogućeno da jedan vlada umjesto svih. Iako je bilo zahtjeva u Federaciji trenutno nema ko odlučiti da li je nešto vitalni interes ili ne, jer imenovanje sudija Ustavnog suda a koji čine Vijeće za vitalni nacionalni interes je stopirano u kabinetu Marinka Čavare, predsjednika ovog entiteta. Upravo zbog toga SAD su ga stavile na crnu listu. Svojim nedjelovanjem, Čavara je držao kao taoca funkciju Vijeća za vitalni nacionalni interes radi unapređenja njegovih i političkih interesa svoje stranke. Čavara je okarakteriziran kao odgovoran ili saučesnik, zbog toga što je direktno ili indirektno učestvovao u djelima ili politikama koje potkopavaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu.

"U FBiH se takav mehanizam poprilično zloupotrebljava za blokadu zakodavnog procesa i s druge strane imate problem sa funkcionisanjem organa koji treba da odlučuje uključujući i Ustavni sud koji nije personalno kapacitiran da odlučuje u ovom momentu. To je stvar političkih blokada koje se trenutno dešavaju i koje vrši HDZ", naglašava Ademović.

"Dakle određena poltička partija kakva je HDZ preko Doma naroda ili neko tamo u Vijeću naroda RS može da povuče nešto kao vitalni etnički interes i da zakoči cjelokuoan sistem", navodi Lavić.

Peđa Kojović dodaje: "Mi imamo situaciju da danas neko oporezivanje kladionica proglasi svojim vitalnim interesom ili tako neke stvari, ili program ersamus BiH itd."

Pa otud i protivljenje tokom pregovora o ustavno-izbornoj reformi ali i sada. Svaki pokušaj reduciranja ovlasti Doma naroda i ukidanja asimetrije u odnosu na Vijeće naroda u RS za HDZBiH i SNSD su povod za optužbe o rušenju Deytona, čiji su upravo oni rušitelji.

"Je li to način da se spriječi blokada implementacije izbornih rezultata - jeste to je jedan od načina. Je li to pozadina vašeg zahtjeva - nije to pozadina, pozadina je diskriminacije i neravnopravnost a ne da se spriječi blokada, blokada bi se onda automatski sprječavala", kaže Komšić.

"Pa izborna godina pa gos. Komšić očigledno zeli da dođe do određenog broja birača prvenstveno u Federaciji BiH koji ne pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda. Ja bih ovo više nazvao političkim pamfletom gos. Komšića", kazao je potpredsjednik NSRS-a Denis Šulić.

Doktor pravnih nauka Siniša Karan ističe: "Zahtjev za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Ustava entiteta i RS i Federacije u kojoj on traži jednu vrstu ukidanja i redefinisanja tog principa je rušenje BiH. Ne znam da li je gospodin Komšić uopće svjetan šta on radi, dakle on zadire u temelje i to ponavljam na kojima počiva BiH. Vitalni nacionalni interes nije blokada, on je zaštita konstititutivnog naroda. On nije blokada, kakav blokada vi možete blokirati i običnim drvetom na putu, vni nije blokada to je zamajavanje javnosti to je lažna priča."

A zamajavanje javnosti traje od ljeta prošle godine. I dolazi iz ove skupštine. Prenos nadležnosti sa države na RS označen neustavnim, odnosno Ustavni sud BiH je ukinuo Deklaracije i Zaključke usvojene u narodnoj skupštini RS-a. Prethodno, za iste Vijeće naroda i Ustavni sud RS nisu utvrdili da vrijeđaju vitalni nacionalni interesa Bošnjaka.

"Ja mislim da je sa ovom odlukom Ustavnog suda taj proces zaustavljen. Ja mislim da više neće niko u RS se odvažiti da ide u pravcu da negira odluku Ustavnog suda i da predlaže donošenje takvih zakona a pogotovo ne poslanici da usvajaju takve zakone koji su protivni odluci Ustavnog suda jer to je krivično djelo", ističe Čolo.

I prije same odluke Dodik je znao šta je odlučio sud kojeg ne priznaje.

"To je inkvizicija.To je sve što je protiv RS tamo se postavlja i već pretpostavljeno odlučuje. Sud je prekoračio svoja ovlaštenja takvog jednog suda. Naša volja ide za tim da ćemo isti sadržaj te Deklaracije prenijeti u neku drugu formu recimo rezolucija pa kada i tu ukinu onda će stavove pa kada i ukinu onda zaključke pa onda poglede pa ćemo se ponovo vratiti pa ćemo reci da je to Deklaracija broj 2 ili deklaracija plus ali uvijek isto."

"Ako vjerovatno procijene da su oni ustvari nedodirljivi od strane SIPA-e, Tužilaštva BiH i da žele da provede taj postupak secesije do kraja oni će se oglušitit i o ovu odluku Ustavnog suda BiH", ističe Ademović.

"Izuzetno je opasno kada vi imate predstavnika suverenosti BiH, dakle govorim o članu Predsjedništva BiH koji negira značaj i obavezujuću snagu odluka Ustavnog suda. S druge strane sad već ne toliko prikriveno nego otvoreno plansko negiranje BiH, vođenje određenih političkih poteza ne to više nije ni debosnizacija nego apsolutno najavljivanje jednih procesa za koje se zaista nadam da će ostati neko puko slovo na papiru negdje tamo izgovorena riječ", pojašnjava profesorica na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli Dženeta Omerdić.

"Dodik je dakle samo beznačajni šaraf Beograda, koga Beograd kao instrument koristi ovdje, dakle i oni jako dobro znaju šta je Dejton, znaju mu sve mahane, nedostatke i oni maksimalno koriste nedostatke Dejtona. Da je ovdje Pedi Ešdaun Dodik bi svirao frulu negdje na nekoj laktaškoj sećiji u nekom restoruanu u Laktašima, ne bi mogao uopće da se bavi politikom", dodaje Lavić.

To bavljenje politikom izrodilo je autentične i legitimne branitelje interesa, trovlašće i bezvlašće, gdje oni sa svim pravima igraju na kartu ugroženosti, a pri tome oni koji to sistemski jesu su svedeni na margine političkog života. To je cijena koju BiH plaća zbog lošeg dejtonom uspostavljenog političkog sistema, u kojem je etnička, odnosno, stranačka pripadnost važnija od prava onih koji tu ne pripadaju. Zato i uzbuna u redovima rušitelja BiH, jer uvođenje vladavine prava znači kraj njihove etnokratije.

"Uspostaviti pravnu državu koja nam je prije 30 godina obećana da će doći jednog ponedjeljka .Prošlo je puno godina, prošlo je puno mjeseci, prošlo je puno ponedjeljaka na stotine a pravne države nema. E sve dok pravna država ne dođe mi ćemo biti nezaštićeni, a oni koji su to sve nama uzeli, uzurpirali, prevarili nas i dalje će u svom licemjerju i dalje kukati kako su oni ugroženi a ne mi", zaključio je Bajtal.

federalna.ba