Lagumdžija: Povećao nam se broj prijatelja u Kongresu; Konaković: Dodikovi milioni bez rezultata

Amerikanci glasaju, rezultate čeka cijeli svijet. Može li efekat leptira promijeniti smjer? Šta je i da li je išta sigurno nakon sjednice Vijeća sigurnosti UN-a?

Lobira li se na Floridi ili je pametnije to društvo izbjegavati? Kako pozicionirati BiH u vakuumu vlasti?

Gosti emisije Plenum bili su: Elmedin Konaković, Zlatko Lagumdžija i Miro Kovač.

Lagumdžija: Politika SAD-a prema Bosni i Hercegovini ostaje konzistentna

Politika Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini ostaje konzistentna i zasnovana na podršci njenom teritorijalnom integritetu, suverenitetu i multietničkom karakteru, bez obzira na promjene u američkoj administraciji. Ocijenio je to Zlatko Lagumdžija, ambasador Bosne i Hercegovine pri UN-u, govoreći o rezultatima američkih izbora i njihovim mogućim posljedicama na odnose Washingtona prema BiH.

Lagumdžija je istakao da je američka politika prema BiH od 1992. godine do danas ostala prepoznatljiva, bez obzira na to koja je politička stranka na vlasti.

„Politika Sjedinjenih Američkih Država praktično od 1992. pa do danas u suštini je, bez obzira koja stranka na vlasti bila, konzistentna i vrlo jasna i prepoznatljiva u smislu podrške Bosni i Hercegovini, njenoj cjelovitosti, teritorijalnom integritetu, suverenitetu, političkoj nezavisnosti i Bosni i Hercegovini kao multietničkoj državi“, kazao je Lagumdžija.

Naglasio je da je takav pristup formaliziran Dejtonskim mirovnim sporazumom te da ga, kako je naveo, nisu dovodile u pitanje ni prethodne američke administracije, uključujući aktuelnu Trumpovu administraciju.

Govoreći o rezultatima međuizbora u SAD-u i pobjedi demokrata, Lagumdžija je ocijenio da će oni donijeti značajne promjene u američkoj unutrašnjoj politici, ali i utjecati na vanjskopolitički pristup.

Prema njegovim riječima, izborni rezultat pokazuje opredjeljenje za drugačiju Ameriku, multietničkog karaktera, što će se odraziti i na vanjsku politiku bez obzira na to koja administracija bude na vlasti.

„Prirodno iz Kongresa možemo očekivati jedan drugačiji pristup, ali kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, tu se ne treba očekivati ništa drugo, broj prijatelja u Kongresu nam se samo povećao“, istakao je Lagumdžija.

Dodao je da bi izborni rezultat mogao imati posljedice i na političke aktere koji su podržavali politiku Milorada Dodika.

„Ovo što radi bivši, presuđeni predsjednik manjeg entiteta, ta politika poslije ovih izbora će imati - od nje će bježati i oni koji su stajali iza nje, a kamoli ovi koji dolaze“, kazao je ambasador BiH pri UN-u.

Govoreći o odnosima zakonodavne i izvršne vlasti u SAD-u, kao i mogućem jačanju pritisaka za ponovno uvođenje sankcija Miloradu Dodiku, Lagumdžija je ukazao na važnost zvaničnih diplomatskih kanala.

Istakao je da lobiranje ne može zamijeniti zvaničnu politiku i institucionalno predstavljanje države.

Lagumdžija je naglasio da predstojeću konferenciju "okupljanje vizionara", kojoj će prisustvovati Milorad Dodik, ne treba poistovjećivati sa zvaničnim susretima i predstavljanjem države, navodeći da Dodik neće imati govor, već će samo prisustvovati večeri.

„Jedna od govornica će njega predstaviti gore, kako ga inače predstavlja u američkim medijima, pod jedan da je to zaštitnik hršćanstva, koji se bori protiv radikalnog islama, zatim da je to jedan veliki antiglobalista i treća stvar, da je on čuvar zapadnih demokratskih vrijednosti u našem dijelu svijeta", kazao je Lagumdžija, te dodao:

„Nema tih lobista i tih miliona kojima vi možete objasniti da je on čovjek koji je čuvar zapadnih demokratskih vrijednosti u našem dijelu svijeta. Ne postoje ti lobisti i ti novci koji to mogu da ubijede“.

Konaković: Izbori u SAD-u neće promijeniti odnos Washingtona prema BiH

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković ocijenio je da rezultati izbora u Sjedinjenim Američkim Državama neće donijeti značajniju promjenu američkog odnosa prema Bosni i Hercegovini. Istakao je da je dolaskom Donalda Trumpa promijenjen način funkcionisanja američke administracije i pristup vanjskoj politici, ali da strateški stavovi Washingtona prema suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH ostaju neupitni.

Konaković smatra da je u javnosti u Bosni i Hercegovini stvorena pogrešna slika o tome da su Sjedinjene Američke Države promijenile svoj odnos prema našoj zemlji.

„U BiH je napravljena fama kako je Amerika promijenila odnos prema BiH, što apsolutno nije tačno. Promijenila je tehniku i dinamiku. Dolaskom Trumpa svijet se promijenio za jednu noć. Nisu oni promijenili odnos prema BiH, nego generalno funkcionisanje cjelokupne administracije“, kazao je Konaković.

Dodao je da se BiH, prema njegovoj ocjeni, relativno brzo prilagodila novom, više transakcijskom nego diplomatskom pristupu američke vanjske politike. Kao potvrdu da nije došlo do suštinske promjene odnosa prema BiH naveo je i poruke koje su se mogle čuti na posljednjoj sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.

„Sve zemlje, stalne i nestalne članice, imale su iste poruke: neupitan suverenitet, teritorijalni integritet, stabilnost Balkana i osuda secesionizma. Nismo primijetili formalno bilo kakvu promjenu da bismo sada nešto posebno analizirali ili očekivali drastične promjene“, istakao je.

Govoreći o rezultatima američkih izbora, Konaković je ocijenio da su oni prvenstveno odraz unutrašnjih političkih prilika u SAD-u, a ne promjene vanjskopolitičkih prioriteta. Kao ključne teme koje su utjecale na birače naveo je ekonomiju, cijene energenata i rat s Iranom.

Naglasio je da će Sjedinjene Američke Države i dalje ostati jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih partnera Bosne i Hercegovine, bez obzira na smjene demokratskih i republikanskih administracija.

Osvrćući se na lobističke aktivnosti Milorada Dodika u SAD-u, Konaković je odbacio mogućnost da bi one mogle donijeti rezultate u skladu sa strateškim interesima lidera SNSD-a.

„Dodik će na kraju biti kao neki rođak iz provincije, bogati, kome su uzeli puno para da ga provodaju kroz neka svjetla grada, da ga upoznaju s nekim poznatim ljudima, da se s njima slika. I neće, naravno, ostvariti ništa od svojih strateških interesa, jer se i Bosna i Hercegovina i druge ozbiljne zemlje institucionalno bore za svoje interese“, kazao je Konaković.

Istakao je da je Dodik potrošio desetine miliona dolara na lobiranje, ali da, prema njegovoj ocjeni, nije ostvario nijedan od ključnih političkih ciljeva koje je zagovarao.

Konaković je podsjetio da su sankcije Dodiku ukinute nakon što je odustao od zakona koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila, a koji su bili ocijenjeni kao dio secesionističke politike. Naveo je da je dio tih zakona poništio Ustavni sud BiH, dok Dodik, kako tvrdi, i dalje retorički nastavlja s politikom koja izaziva političke sukobe.

„Niti jedan strateški interes Dodika secesioniste i Dodika ruskog proksija nije pomjeren ni za milimetar, a kamoli ostvaren“, poručio je Konaković.

Govoreći o njegovim fotografijama s američkim zvaničnicima i drugim političkim akterima, Konaković je kritikovao medijsko predstavljanje Dodikovih lobističkih aktivnosti kao velikog diplomatskog uspjeha. Smatra da su takve interpretacije bez stvarnog uporišta i da fotografije s utjecajnim ljudima ne znače da su ostvareni politički dogovori.

Osvrnuo se i na procjene američkih zvaničnika da je situacija u Bosni i Hercegovini stabilizirana nakon povlačenja spornih zakona i ukidanja sankcija Dodiku. Konaković je kazao da se s takvom ocjenom ne slaže, jer institucije države i dalje ne funkcionišu u punom kapacitetu, a politička kriza nije suštinski riješena.

Prema njegovim riječima, američka administracija je u određenoj mjeri površno posmatrala procese u BiH, vjerujući da je Dodik povlačenjem spornih poteza zaustavio krizu. Konaković tvrdi da je trebalo vremena da se pokaže kako je upravo Dodik i dalje jedan od glavnih generatora političke nestabilnosti.

Kritikovao je i nedovoljno angažovanje Evropske unije u političkim procesima u BiH. Kao primjer je naveo podršku koju je ruski predsjednik Vladimir Putin pružio Dodiku tokom izbornog perioda, dok je evropsko političko rukovodstvo, kako je kazao, izostalo s odlučnijim potezima.

„Ja sam veliki fan Evropske unije, veliki sam zagovornik evropskog puta BiH, ali bi pomoglo i Evropskoj uniji i nama da tamo imamo malo više liderstva, malo više hrabrih odluka. Nije ih bilo“, kazao je Konaković.

Dodao je da se BiH prilagodila novoj američkoj vanjskoj politici i otvorila razgovore o projektima poput Južne interkonekcije, ističući da država nema formalne probleme koji bi ugrozili njen međunarodni položaj, već se suočava s političkim opstrukcijama koje, prema njegovoj ocjeni, dolaze od aktera povezanih s ruskim interesima.

Kovač: Evropa nije dovoljno jaka, mora se emancipirati i postati ravnopravan partner SAD-u

Rezultati izbora za američki Kongres očekivano su pokazali nezadovoljstvo birača politikom aktuelne administracije, ali ne znače nužno i promjenu vanjskopolitičkog kursa Sjedinjenih Američkih Država. Miro Kovač, bivši ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, smatra da je Donald Trump politički kažnjen zbog nezadovoljstva građana ekonomskom situacijom, rasta troškova života i rata protiv Irana. Istovremeno, upozorava da Evropa mora ojačati vlastitu političku poziciju i prestati se ponašati kao partner koji samo slijedi odluke Washingtona.

Kovač je istakao da rezultati međuizbora u SAD-u nisu neuobičajeni, podsjećajući da su predsjednici tradicionalno gubili podršku na izborima koji se održavaju na polovini njihovog mandata.

„Od 20 međuizbora u posljednjih dugo godina, 18 puta je predsjednik SAD-a bio sankcioniran. Jedini koji je uspio nakon tih izbora imati većinu bio je George Bush mlađi, i to nakon 11. septembra 2001. godine, nakon napada na New York i Washington. To su bile specijalne okolnosti. Prema tome, ovo je u biti pravilo, a ne izuzetak – da se predsjednika sankcionira“, kazao je Kovač.

Prema njegovoj ocjeni, jedan od ključnih razloga nezadovoljstva Trumpovih birača jeste to što nije ispunio očekivanja dijela vlastite političke baze, posebno onih koji zagovaraju suzdržaniju američku vanjsku politiku i protive se učešću SAD-a u novim ratovima.

Kovač je podsjetio da su Trump i njegov potpredsjednik J. D. Vance otvoreno govorili o nezadovoljstvu dijela birača, koji su očekivali da će administracija smanjiti američko vojno angažovanje u svijetu, zaustaviti rat protiv Irana i usmjeriti se na probleme unutar zemlje.

„Najčvršći, najtvrđi korijeni njegove političke baze u biti su pacifisti. Oni jesu desno, ali su pacifisti. To su ljudi koji nisu željeli da Amerika ratuje po svijetu. Prošle godine sam neke od njih upoznao u Skoplju i rekli su mi da ne žele da Amerika ratuje po svijetu“, naveo je Kovač.

Dodao je da su rat protiv Irana, rast cijena goriva i povećanje životnih troškova dodatno opteretili američke građane, što se odrazilo i na izborni rezultat.

Govoreći o mogućim promjenama američke vanjske politike, Kovač ne očekuje značajnije zaokrete kada je riječ o Bosni i Hercegovini. Istakao je da je BiH rezultat međunarodnog mirovnog sporazuma postignutog uz odlučujuću ulogu SAD-a i evropskih partnera, te da stabilnost države zavisi i od snage tog transatlantskog odnosa.

„Bosna i Hercegovina je proizvod pregovora u Daytonu, dakle Sjedinjenih Američkih Država, a to je formalizirano i potpisivanjem u Parizu. To je američko-evropski konstrukt. Sve dok je Amerika jaka i dok je Evropa jaka, Bosna i Hercegovina kao takva bit će suverena i nezavisna država. Mi u Hrvatskoj, naravno, to podržavamo“, poručio je Kovač.

Ipak, smatra da Evropa trenutno nema dovoljno političke snage da bi bila ravnopravan partner Sjedinjenim Američkim Državama. Upozorio je da evropske države često same sebe uvjeravaju u vlastitu snagu, dok u praksi ne koriste dovoljno svoje političke i institucionalne kapacitete.

„Naša Evropa nije dovoljno jaka. Mi sami sebe zavaravamo. Trebali bismo biti jaki, ali nismo dovoljno jaki. Trebali bismo se emancipirati i biti s Amerikancima pravi partneri“, kazao je Kovač.

Posebno je ukazao na, kako je ocijenio, nedosljednost evropskog pristupa prema Trumpovoj administraciji. Dok su evropski političari ranije kritikovali Trumpove izjave i poteze, nakon izbornih rezultata koji su ojačali demokrate ponovo se okreću približavanju toj političkoj opciji i oslanjanju na Washington.

Kovač smatra da bi Evropa umjesto takvog pristupa trebala razvijati vlastitu političku autonomiju, uz očuvanje strateškog partnerstva sa SAD-om.

„Ja sam za američko-evropsko partnerstvo, da budemo partneri na političkom Zapadu, ali bih htio da budemo malo odrasliji, malo suvereniji u odnosu na svog američkog partnera“, zaključio je Kovač.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.