Komšić će od mandatarke Krišto tražiti odgovore o NATO integraciji BiH

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine trebalo bi u srijedu razmatrati imenovanje mandatarke za novi saziv Vijeća ministara BiH Borjane Krišto (HDZ), a član Predsjedništva BiH Željko Komšić rekao je da će, ukoliko to bude na dnevnom redu, imati nekoliko pitanja koja će se ticati NATO puta. Međutim, kako pišu neki portali, Krišto neće doći na sjednicu Predsjedništva na kojoj će biti razmatrano njeno imenovanje.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić kazao je da u koalicijskom sporazumu stranaka, koje su odlučile formirati vlast nakon oktobarskih izbora, nije precizirano pitanje daljnjeg napretka Bosne i Hercegovine na putu ka članstvu u Sjevernoatlantskom savezu (NATO). Prema sporazumu koji je dostupan javnosti, tretira se pitanje Evropske unije, odnosno evropskih integracija, dok se NATO i ne spominje.

“Dakle, šta se dešava sa NATO-om, pošto u tom papiru nema NATO-a . Znači li to da dižemo ruke od toga stalno ili privremeno i kakav će odnos biti nove mandatarke o tom pitanju i kako će se Vijeće ministra, koje bi trebala voditi naredne četiri godine, postaviti, kao i planira li se povećanje proračuna, posebno za sektor obrane u tom kontekstu, odnosno oružane snage, jer i to je neka vrsta obaveze? Ništa ne prejudiciram, samo hoću da pitam i hoću da znam.“

Međutim, Borjana Krišto, kako javlja hrvatski medijski servis, ignorisat će zahtjev člana Predsjedništva Željka Komšića iz tri razloga. Prvi je, kako piše ovaj portal, što je Komšić uzurpator pozicije hrvatskog člana Predsjedništva, drugi je što su stranka HDZ BiH i druge članice HNS-a usvojile zaključak da sa Komšićem i DF-om neće, upravo iz navedenih razloga, uopće komunicirati. I treći razlog je što je Komšićeva odluka, hoće li glasati za imenovanje Krišto za mandatarku Vijeća ministara, potpuno irelevantna. Naime, Krišto će, bez obzira na to kako Komšić glasao, biti imenovana za mandatarku novog Vijeća ministara, jer će takvu odluku, nesumnjivo, podržati članovi Predsjedništva iz reda bošnjačkog i srpskog naroda. Također, o euroatlantskom putu član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović ima jasan stav:

“Reforme koje se provode na evropskom putu su komplementarne sa NATO reformama, koje su predviđene Programom reformi Bosne i Hercegovine u sklopu implementacije NATO-ovog Akcijskog plana za članstvo (MAP). Moje opredjeljenje je jasno, želim da budemo dio evroatlanskih integracija, ne samo kao korisnici podrške već i kao pouzdani partner. Evroatlantski put Bosne i Hercegovine nema alternativu.”

U sporazumu, koji su 29. novembra potpisali Nermin Nikšić i Dragan Čović, nalazi se i obaveza poštovanja preuzetih obaveza i nastavak aktivnosti u primjeni programa reformi i saradnje sa NATO savezom i njegovim članicama, dok se NATO u sporazumu za nivo BiH uopšte ne spominje osim ako to nije podvedeno pod formulaciju u preambuli „nastavak saradnje sa multilateralnim organizacijama u oblasti sigurnosti“.

Podsjećamo, Program reformi BiH za 2021. i 2022. godinu Vijeće ministara usvojilo je 9. novembra ove godine. Iako ovaj program podrazumijeva pružanja pomoći zemljama koje žele postati članice Saveza, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik za beogradske medije rekao je da on ništa ne znači, te je ostao pri svom stavu o NATO integracijama:

“U tom programu reformi postoji rečenica koja kaže, saradnja sa NATO-m ne prejudicira članstvo, isto tako i ne isključuje članstvo. Ali to znači novo odlučivanje. Ako dođe do toga, do te odluke, onda Bosna i Hercegovina mora da odlučuje, onda to znači da ćemo i mi odlučivati. A mi smo rekli da nećemo da odlučujemo o integracijama u NATO, a u ovim okolnostima, bez Srbije, ništa na tom planu nećemo raditi.“

Što se tiče buduće mandatarke, potrebne provjere za Borjanu Krišto su završene, a preostaje da se izjasni Predsjedništvo BiH te da sve uputi Komisiji za izbor Vijeća ministara BiH. Redovna sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zakazana je za 28. decembar, s tim da bi morala biti održana vanredna sjednica ovog doma kako bi se Borjana Krišto potvrdila za mandatara.