Kompleksna situacija: Mirovni pregovori u Kongu suočavaju se s preprekama zbog nepovjerenja

Novi pregovori između Demokratske Republike Kongo (DRK) i pobunjeničke grupe M23 nastavljeni su prošle sedmice u Dohi, ali stručnjaci upozoravaju da bi krhki proces mogao propasti prije postizanja sveobuhvatnog mirovnog sporazuma.

Uprkos međunarodnom posredovanju Katara i ranije preuzetim obavezama na papiru, pitanja poput nepovjerenja, puštanja zatvorenika i sporova oko teritorijalne kontrole i dalje bacaju dugu sjenu na jedan od najdugotrajnijih sukoba u Africi.

Nova runda pregovora dolazi samo mjesec dana nakon što su Kongo i koalicija naoružanih grupa, uključujući M23, potpisali sporazum o prekidu vatre poznat kao Deklaracija o principima.

Iako je taj sporazum pozdravljen kao napredak, obje strane su se od tada međusobno optužile za kršenje njegovih uslova, a borbe se nastavljaju na istoku Konga.

- Puštanje zatvorenika tačka spoticanja -

Diplomatski izvor blizak posredovanju rekao je Anadolu da je delegacija M23 stigla u Dohu fokusirana na oslobađanje pritvorenih članova, a ne na finaliziranje šireg mirovnog sporazuma.

"Delegacija M23 je u Dohi kako bi razgovarala o mehanizmima prekida vatre i oslobađanju svojih članova koje je uhapsila vlada, a ne kako bi pregovarala o mirovnom sporazumu. Oslobađanje zatvorenika M23 bit će ključni korak ka postizanju sveobuhvatnog primirja", rekao je izvor.

Međutim, Kinshasa ostaje oprezna u pogledu davanja takvih ustupaka bez čvršćih obaveza pobunjenika. Vladin glasnogovornik Patrick Muyaya potvrdio je da su i vladini pregovarači putovali u Dohu, ali je priznao da ključna neslaganja i dalje postoje.

- Nacrt sporazuma ambiciozan, ali sporan -

Katar je distribuirao nacrt sporazuma kojim se predviđa fazna mapa puta ka miru. Dokument poziva na vraćanje vladine vlasti u područjima koja su sada pod kontrolom pobunjenika, pod nadzorom "Privremenih specijalnih snaga" s petogodišnjim mandatom. Ostale odredbe uključuju nacionalni dijalog 2025. godine, regionalne izbore 2027. godine i stvaranje tijela za istinu i pomirenje.

Ali prijedlog je duboko osporavan. Kinshasa se protivi tampon snagama, bojeći se da to potkopava suverenitet, dok se M23 opire predaji zauzetih teritorija.

"Na terenu je to složena situacija jer M23 i dalje kontrolira nekoliko lokaliteta pa je čak uspostavio paralelnu administraciju", rekao je diplomatski izvor.

Stručnjak za javnu upravu iz Ruande Raphael Nkaka dijeli iste zabrinutosti.

"Sa specijalnim snagama, vlada neće preuzeti kontrolu nad tim područjima, posebno jer pobunjenici nastavljaju da potvrđuju svoju vlast imenovanjem administratora", rekao je.

- Krhki mir izgrađen na nepovjerenju -

U srži sukoba leži osporavana uloga Ruande. Ujedinjene nacije i DR Kongo optužuju Ruandu za podršku grupi M23, što je Ruanda više puta negirala.

Ipak, teritorijalna kontrola M23, uključujući glavne gradove pokrajina Gomu i Bukavu koje su zauzeli ranije ove godine, potaknula je nagađanja o vanjskoj podršci i izazvala je sumnje u dugoročne namjere pobunjenika.

Analitičari ističu da se ulozi protežu i izvan Konga. Sukob je raselio sedam miliona ljudi, što ga čini jednom od najtežih humanitarnih kriza na svijetu. Trajni sporazum zahtijevao bi regionalnu saradnju, ali nepovjerenje između Konga i Ruande komplikuje jednačinu.

Za posmatrače, kredibilitet svih strana ostaje upitan.

Nkaka smatra da pobunjenici koriste kontinuirane sukobe kako bi projektovali snagu.

"Pobunjenici žele pokazati da ne vode pregovore iz oslabljene pozicije", rekao je, dodajući da njihov otpor ustupanju teritorija potkopava povjerenje u proces.

Evariste Kamba iz Međureligijskog vijeća Konga naglasio je da se međusobno povjerenje mora obnoviti postepenim ustupcima.

"Spremnost Kinshase da oslobodi zatvorenike mogla bi pomoći. Ali ako M23 insistira na osiguravanju oslobađanja svojih članova prije potpisivanja mirovnog sporazuma, to podstiče sumnje da grupa djeluje kao surogat za strane interese, boreći se za osiguranje resursa, a ne za istinski mir", rekao je.

AA/federalna.ba