Kompan: Rok za usvajanje Reformske agende je 4. decembra
Bosna i Hercegovina jedina je zemlja u regionu koja nema usklađen i prihvaćen program reformi koji omogućava pristup finansijskom instrumentu vrijednom šest milijardi eura za Zapadni Balkan. Zbog toga se glavni direktor Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju Gert Jan Kopman (Koopman) jučer sastao sa nekoliko aktera koji su ključni za usvajanje dokumenta Reformske agende, potrebne za ostvarivanje benefita iz Plana rasta Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu.
Kao što je poznato, krajem septembra ove godine Evropska komisija je saopštila da jedino Bosna i Hercegovina od zemalja regiona nije podnjela potpunu Reformsku agendu koja je neophodna za dobijanje finansijskih sredstava iz Plana rasta Evropske unije. Tri su ključna problema, kako je saopšteno iz Komisije. Prvi je usklađivanje viznog programa BiH sa Evropskom unijom. Druga dva problema su dogovor o Ustavnom sudu BiH te rješavanje pitanja vezana uz sud i otklanjanje entitetskog veta u Vijeću za državnu pomoć.
Generalni direktor Direktorata Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju Gert Jan Kopman tokom posjete BiH pozvao je donosioce odluka da usaglase neriješena pitanja koja su spriječila domaće vlasti da finalizuju Reformsku agendu, čime bi bilo omogućeno Bosni i Hercegovini da dobije sredstva u okviru Instrumenta za reformu i rast iz Plana rasta, ukoliko Evropska komisija odobri ovu agendu.
Kopman se sastao sa predsjedavajućom Vijeća ministara Borjanom Krišto te sa predsjedavajućom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović. Kopman je pred bh. zvaničnike stavio rok 4. decembar za usvajanje Reformske agende. Ponovio je stav Evropske komisije da bilo koji dokument bez svih 113 usaglašenih mjera neće biti prihvaćen u Briselu. Prdsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović:
„Razmijenili smo mišljenja o mogućim koracima koje treba da preduzmemo da bismo riješili nešto od ovih pitanja koja su još uvijek ostala neriješena, a na kojim se dugo radilo, a vezana su za Plan rasta. Bavili smo se i drugim stvarima vezanim za očekivani početak pregovora šta je tu neophodno da preduzmemo. Oni su zainteresovani i za priču oko imenovanja glavnog pregovarača, naravno, taj glavni pregovarač nije sam izolovan u toj priči.“
O Planu rasta i BiH govorio je i evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji (Varhelyi) tokom predstavljanja Paketa proširenja za 2024. godinu, vanjskopolitičkom odboru Evropskog parlamenta, uključujući izvještaje Evropske komisije o zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji. Među ostalim, Varhelji je kazao da Bosna i Hercegovina još nije usvojila Reformsku agendu i jedina je zemlja koja nema pristup sredstvima Evropske unije:
„Zemlja Bosna i Hercegovina sada mora nastaviti sa svojim odlučujućim koracima da bi finalizirala ključne reforme u skladu sa evropskim zakonima. Bosna i Hercegovina bi također trebala usvojiti svoju agendu za Plan rasta za koji Komisija i dalje pruža svu potrebnu podršku.“
Što se tiče zadatih uslova, Bosna i Hercegovina neusaglašenu viznu politiku u odnosu na evropsku ima sa osam zemalja. Sporne bi mogle biti promjene vizne politike iz jedne perspektive prema Turskoj, a iz druge prema Rusiji i Kini. Također šanse za usaglašavanje programa reformi leže u razuvjeravanju vlasti bh. entiteta Republika Srspka da mogu izbjeći ukidanje entitetskog veta na državnu pomoć, jer je riječ o dijelu pravne stečevine Unije u odnosu na koju neće biti spuštanja kriterija, a tu je i blokada reforme Ustavnog suda. Predsjednik Upravnog odbora Transpareni Internešnala (Transparency International) Srđan Blagovčanin:
„Upravo je RS tražila da se reformiše Ustavni sud, a u mjeri koja je sadržana u reformskoj agendi se ni na koji način ne prejudicira kakvo će biti konačno rješenje kada je u pitanju Ustavni sud već stoji da će se riješiti pitanje Ustavnog suda uključujući status i prisustvo međunarodnih sudija.“
Također, ono što ostaje nejasno, i pored jasno definisanih uslova Evropske komisije, jeste to da li je za usvajanje Reformske agende potrebna saglasnost nižih nivoa vlasti, u ovom slučaju, potpis premijera četiri kantona.
Podsjećamo, Plan rasta za Zapadni Balkan je najambiciozniji finansijski paket Evropske unije vrijedan šest milijardi eura, koji ima za cilj da u narednih deset godina udvostruči ekonomski rast u tim državama. Plan pokriva period od 2024. do 2027. godine. Od ukupne sume, dvije milijarde eura bit će osigurane kroz grantove, odnosno bespovratnu pomoć, a preostale četiri milijarde u obliku zajmova sa povoljnim kamatnim stopama.