Komentar Pavla Mijovića: Da li demokratija slabi te zašto su propali iransko-američki pregovori?

A da li demokratija propada, dok buja autokratija? Je li Mađarska idealan primjer? Je li svijet obuzela groznica polarizacije? Zašto su propali iransko-američki pregovori? Komentar univerzitetskog profesora Pavla Mijovića.

Nešto je trulo, ali ne u državi Danskoj, kako je to govorio Hamlet, već u svijetu u kojem živimo. Loš je svijet u kojem je smrt djeteta samo dio statistike. Tragičan je svijet u kojem je rat postao nešto sasvim normalno.

Plaši nas svijet u kojem je toliko aktivnih sukoba različitog intenziteta, koji započinju nepodnošljivom lakoćom, generiraju žrtve i destrukciju, te brojne globalne posljedice. Rat u Iranu nakon šest tjedana ušao je u fazu deeskalacije. Krhke, doduše.

Pregovori i krhki mir

Prvo je dogovoren privremeni prekid vatre, a zatim su se američka i iranska delegacija sastale u Islamabadu kako bi ispregovarale trajni mir. I onda su, nakon nešto više od dvadesetak sati, prekinuli pregovore, zapeli oko iranskog nuklearnog programa, koji za jedne predstavlja glavnu polugu suvereniteta, a drugi ga pak vide kao temeljnu egzistencijalnu prijetnju.

Amerika je desetkovala iranski režim, ali, sada već i obavještajni izvori tvrde, unilateralna operacija nije polučila željene rezultate.

Eksperti međunarodnih odnosa, poput Johna Mearsheimera, idu dalje i smatraju kako je Trumpova Amerika u ratu s Iranom naprosto izgubila. Fijasko, dakle.

Istraživački novinari New York Timesa pišu kako se čak i „duboka država“, ona koja inače voli slične ratne rabote, protivila intervenciji, smatrajući je unaprijed osuđenom na poraz.

Izraelska podrška i vojna strategija

No, izraelski premijer Netanyahu, Bibi, kako mu Trump odmilja tepa, zajedno sa šefom Mossada Davidom Barneom, obećavali su predsjedniku Donaldu laku i brzu pobjedu.

Vojna superiornost, ciljani udari, dekapitacija režima i eto lagane pobjede u svega nekoliko dana koja se ipak nije dogodila. Iako je Trump više puta za vrijeme izborne kampanje obećavao kako Ameriku neće uvlačiti u ratove, jednostavno je promijenio mišljenje i pogriješio etički i strateški, te je ušao u iracionalni rat.

Hormuški tjesnac i globalne posljedice

Iran, specijalist za asimetrično ratovanje, uz konvencionalnu odbranu, koristi i Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi oko 20 % svjetskih dobara.

Burze su se uznemirile, cijene naftnih derivata su skočile, a kako morskim putem prolazi veliki dio fertilizatora ili gnojiva, nužnog sastojka za proizvodnju hrane, javio se i opravdani strah od nestašice hrane u budućnosti.

Iran, uprkos sankcijama, traži prestanak sankcija i odblokiranje zamrznute imovine, a u međuvremenu monetiziraju kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, te se čini kako će iz sukoba izaći samo ojačan.

Trump, moć i političke posljedice

Mišljenja su mnogih analitičara da je Trump svojom unilateralnom akcijom u biti ojačao Iran. Trump voli show jednog čovjeka, dakle sebe, a demokracija mu je nešto manje draga.

Istraživanje VDM instituta, koji prati stupanj demokracije u svijetu, uočava kod Trumpa autokratski obrazac — prevedeno, agresivnu koncentraciju moći u jednoj osobi.

Samo u 2025. godini potpisao je čak 225 izvršnih odredbi. Kroz te odredbe, on kao predsjednik suvereno vlada, gasi državne agencije, reguliše migracije često represivno i vodi ratove. U istom periodu, Kongres je donio svega 49 zakona.

Evropa, Mađarska i globalne podjele

Komparacije radi, kriza liberalne demokracije i rast autokracije je u trendu u Evropi, a današnji opći izbori u Mađarskoj će pokazati da li će Viktor Orban ostati na čelu te države nakon 16 godina vladavine. Trump ga obožava.

Obećava nove „zlatne odnose“ dvije zemlje. Putin također ga obožava, nudi mu jeftine energente i političku alternativu.

Evropski i NATO lideri imaju manje simpatija za Orbana, smatrajući ga jednim od protagonista iliberalnih tendencija u zemljama Unije, budući da često stavlja veto na kolektivne odluke tih političkih i vojnih saveza.

Péter Magyar je glavni Orbanov izazivač. Osoba je to koja je nekada u Orbanu držala visoko povjerenje, a sada se pozicionira kao novi mađarski lider, suverenistički i pragmatično nastrojen, uz korekcije koje bi zapadnim partnerima više odgovarale.

Između rata i nade

I dok se u svjetskoj politici izmjenjuju demokratski i autokratski lideri, spirale nasilja i ratova, prosječni čovjek čezne da se negativnosti završe te da se razviju novi i mirniji politički odnosi na globalnoj razini.

A prije svega smrti i destrukcije, ostaje poruka Vaskrsa — blagdana koji pravoslavni vjernici slave po julijanskom kalendaru upravo danas.

federalna.ba