videoprilog Gordane Ristović-Muslija i Admira Pripoljca (Dnevnik 2)

Kulturni radnici u ZDK-u godinama čekaju kolektivni ugovor

Nakon decenija bez povećanja plaća, uposleni u 16 ustanova kulture u Zeničko-dobojskom kantonu dočekali su dva u jednoj godini. Prvo je bilo u martu, drugo početkom ovog mjeseca, nakon što je rebalasom kantonalnog budžeta transfer za ustanove kulture povećan za 200.000 maraka. To je važan pomak, ali garanciju materijalne i socijalne sigurnosti kulturnjaci vide u odgovarajućem kolektivnomi ugovoru. Zašto godinama čekaju na taj dokument?

Jedni svoje mjesto pod suncem traže na daskama koje život znače, drugi brinu o najboljem čovjekovom prijatelju - knjizi, treći o neprocjenjivim artefaktima kulturno-historijskog naslijeđa. Svi, kada je njihov materijalni položaj u pitanju, u procjepu nadležnosti dva nivoa vlasti.

“Samo tražimo platu koja je dostojna čovjeka koji radi i da može od nje da se živi, da nismo prinuđeni raditi svašta da bismo samo preživjeli”, ističe Zlatan Školjić, glumac Bosanskog narodnog pozorišta Zenica.

Specifičnost položaja ustanova kulture u ovom kantonu je u činjenici da su im osnovači lokalne samouprave a plaće njihovih uposlenika finansiraju se iz kantonalnog budžeta.

“Kad se hoće - sve se može, kad se neće - onda se počne prebacivati loptica s jedne strane na drugu. Radnici u svemu ovom ispaštaju, ne samo radnici nego i djelatnost. Pozivam i osnivače i Vladu kantona da sjednu sa Sindikatom i dogovore to sve”, poručuje Senad Čišija, direktor JU Opća biblioteka Kakanj.

Do sada tog dogovora nije bilo. Prema dostupnim informacijama, slična situcija bila je i u Kantonu Sarajevo, ali je nađeno sistemsko rješenje.

“Sve ostale institucije kulture su na budžetima lokalnih zajednica koje su ujedno i osnivači, a oni bi trebali biti i finansijeri i trebali bi najviše da vode brigu oko tih stvari”, ističe Selvedin Šatorović, predsjednik SSS BiH.

“To je bitno i pravno i političko pitanje. Ministarstvo ne može utjecati na koji način će u tom pravcu djelovati općine i gradovi”, kaže Spahija Kozić, ministar obrazovanja nauke kuture i sporta ZDK-a.

Rješenje i to sistemsko, barem kad je riječ o zaštiti njihovih radnih prava, uposleni u ustanovama kulture u ZDK-u vide u odgovarajućem kolektivnom ugovoru koji je u pripremi.

“Na dobrom smo putu, već smo imali dosta sastanaka i razgovora. Još ga nismo dobili, a bez toga status radnika u ustanovama kulture je više nego nepovoljan. Radi se o 16 ustanova u ovom kantonu - 12 biblioteka, tri muzeja i BNP Zenica”, navodi Elvir Škiljo, predsjednik Sindikata uposlenih u ustanovama kulture u ZDK-u.

“Zajedno s Vladom ćemo insistirati i dovesti za pregovarački sto i predstavnike gradova i općina da bismo došli do potpisivanja kolektivnog ugovora”, kaže Đevad Hadžić, predsjednik Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja odgoja nauke i kulture ZDK-a.

Prethodno je tekst ugovora nužno usuglasiti unutar 16 ustanova kulture. Pregovaranja o elementima kolektivnih ugovora teška su i kada ih vode dvije strane - sindikati i poslodavci, a u konkretnom slučaju će biti teži jer podrazumijeva tripartitni dogovor. No, krajnje je vrijeme da se to dogodi kako bi materijalni položaj i kulturnjaka u ZDK-u bio sigurniji.

federalna.ba

kolektivni ugovor ZDK
djeca sa invaliditetom osobe sa invaliditetom ZDK Zeničko-dobojski kanton
0 30.03.2024 19:04
ZDK Federalno ministarstvo okoliša i turizma
0 25.03.2024 14:18