Ko su Huti

Zbog napada Huta na teretne brodove u Crvenom moru, SAD i Velika Britanija su izvele velike zračne udare na desetine ciljeva u Jemenu. Iz tog šiitskog pokreta- kojeg podržava Iran, su zaprijetili snažnim i efikasnim odgovorom kao I da će nastaviti napade na brodove koji putuje prema Izraelu u znak solidarnosti sa Palestincima u Gazi. Ko su Huti, pobunjenici zbog kojih je počela nova svjetska kriza?

Udruženi politički, vjerski i plemenski - pokret Huti zvanično poznat kao Ensar Allah odnosno Allahove pristalice nastao je devedesetih godina prošlog vijeka u Jemenu. Utemeljen je na tumačenjima zejdijskog šiitskog islama kako bi predstavljao Zaidije koji čine više od 35 posto stanovništva u zemlji gdje je su uglavnom suniti. Pokret koji je osnovao i predvodio Husein el Huti razvio se iz nezadovoljstva svrstavanjem jemenske vlade uz sunitsku Saudijsku Arabiju i SAD i njegove saveznike.

Huseina su ubile jemenske vladine snage 2004. godine, ali je pokret preživio. Njegov najmlađi brat Abdul-Malik je preuzeo poziciju vođe pokreta koji je pokrenuo niz krvavih pobuna. Politička moć Huta je posebno ojačala početkom 2014. godine, kad su se digli protiv vlasti Abd Rabb Mansura Hadija koji je na predsjedničkoj poziciji naslijedio Ali Abdulaha Saleha. Nakon što su Huti zauzeli dijelove teritorije na sjeveru Jemena, a potom i prijestonicu, Hadi je pobjegao u susjednu Saudijsku Arabiju koja je uz podršku Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina odnosno Zaljevskih zemalja - intervenisala. Pokrenuli su zračne udare na teritorije koje kontrolišu Huti, a gdje živi više od 75 posto stanovništva Jemena. Taj je rat gurnuo Jemen u ono što su Ujedinjeni narodi nazvali najtežom svjetskom humanitarnom krizom. Oružje je uglavnom utihnulo nakon primirja postignutog u aprilu 2022. godine.

„To je bila strateška greška Sjedinjenih Država i Velike Britanije. Zalaganje za Štokholmski sporazum i zaustavljanje vojnih operacija koje bi nam u tom trenutku omogućile da uspostavimo potpunu kontrolu nad Hudejdom za tri dana. Bila je to tragična greška“, smatra Aidarous Al-Zubaidi, potpredsjednik Jemena.

Huti kontrolišu veći dio Jemena, a ne predstavljaju međunarodno priznatu Vladu te zemlje. Pokret se smatra dijelom Osovine otpora protiv Izraela i SAD-a a koju predvodi Iran - uz palestinski Hamas i libanski Hezbolah koji im, kako smatraju na Zapadu, osigurava široku vojno znanje, stručnost i obuku od 2014. godine.

„Jemen je 44 puta veći od Libana. Pronaći Hute, ubiti ih, usprotiviti im se, kao i nadgledati njihove vojne baze u zemlji sa ekstremno komplikovanom geografijom, nije logistički lak zadatak“, kaže politički analitičar Farea El-Muslimi.

S druge strane Huti, kako se pretpostavlja, imaju izdašnu logističku i vojnu podršku šiitskog Irana kojeg vide kao saveznika, s obzirom da im Saudijska Arabija predstavlja zajedničkog neprijatelja. Iako se Iran nije direktno uključio, građanski rat u Jemenu analitičari smatraju dijelom iransko-saudijskog proxy sukoba.

„Djela koja su počinili drugi ne bi se trebala pripisivati iranskim saradničkim grupama. Nemamo nijednu proksi grupu u regiji“, ističe Hossein Amirabdollahian, ministar vanjskih poslova Irana.

Sjedinjene Države ne vjeruju u saopštenja iz Irana. Vašington je uputio poruku Teheranu nakon američko-britanskih zračnih udara na pozicije Huta što je odgovor na njihove drske napade na trgovačke brodove u Crvenom moru. Napadi na brodove koji plove prema Izraelu je kako kažu Huti, njihov znak solidarnosti sa Palestincima i podrška Hamasu u Gazi.

„Poruka za Iran ista je kao i poruka za Hute, a to je da napadi na nenaoružane civilne brodove koji plove međunarodnim vodama nema nikakve veze sa sukobom u Gazi. I mi ćemo učiniti šta bude potrebno za odvraćanje tih napada“, izjavio je Matthew Miller, portparol State Departmenta.

I dok američki predsjednik Joe Biden ističe kako želi spriječiti bilo kakvu eskalaciju sukoba, napadi na jemenske Hute predstavljaju najznačajniju širenje sukoba otkako je Izrael pokrenuo napad na Gazu nakon Hamasovog napada 7. oktobra.

„Ako hoće da pošalje svoje vojnike, američku vojsku u Jemen, onda će ono sa čime će se suočiti u Jemenu, ako Bog da biti daleko gore od onoga što je bilo u Afganistanu i Vijetnamu. Neka zna i bude siguran u to“, poručio je Abdel Malek El-Huti, vrhovni lider Huta.

Ovo je za Hute ostvarenje njihovih želja. Konačno imaju otvoreni front sa Sjedinjenim Državama. Kao rezultat, cijena neće biti previsoka u ovom sukobu, čak i u slučaju poraza. Za Hute, to je Njutnova jabuka koja je pala i ostvarila njihovu ideološku borbu protiv neprijatelja za kojeg vjeruju da je đavo. Ne podižu zastavu smrti prema Americi i Izraelu samo zbog izbora ili slogana, to je nešto u šta oni zaista vjeruju“, dodao je El-Muslimi.

A vjerujući sljedbenici Huseina el Hutija usvojili su prije dvije decenije slogan koji se i danas često čuje.

Bog je najveći. Smrt Americi. Smrt Izraelu. Prokletstvo nad Jevrejima, pobjeda Islamu.

Huti, bar za sada, nemaju razloga da mijenjaju taktiku. Napadima na brodove u Crvenom moru i suprotstavljanju najvećoj svjetskoj sili, stekli su veliku popularnost kako u Jemenu tako i među muslimanima širom svijeta zbog aktivne i beskompromisne podrške Palestincima koju iskazuju javno i jasno za razliku od arapskih režima koji mirno posmatraju zločin bez presedana u Pojasu Gaze.

federalna.ba