Ko o čemu - Dodik o otcjepljenju
Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ponovo prijeti. Ovaj put povlačenjem saglasnosti u vezi sa svim što je do sada urađeno, a što ima prefiks državnog. Na čemu gradi prijetnje? Pravnog uporišta nema, a ni političkih partnera. Oni su jasni, ostaje mu samo put u pravno nasilje.
Još jedan nastup. Mikrofoni su tu, publika sluša. A Milorad Dodik je glasan. Samo ovaj put ne pjeva, već prijeti. Ponovo. Uz mikrofone, dodao i olovku. Pa popisuje. A spisak dug, jer valja rezimirati više od dvije decenije.
“Mi ćemo povući naše saglasnosti na sporazume o vojsci i VSTS-u. Mi ćemo predložiti, a o čemu će se ovih dana i odlučivati, da se kroz rušenje zakona o vojsci u roku od nekoliko mjeseci formira vojska Republike Srpske”, poručio je Dodik.
Matrica stara i dobro poznata. U disoluciju države, odbacivanje zakona i sve druge prijetnje - Dodik neće sam. Čeka na opoziciju, pozivajući na srpsko jedinstvo. Ali čini se da će oni ovaj put ostati na drugoj strani. U pohodu na rušenje države - stradalo i povjerenje.
“Dodikove namjere ne treba uzeti za ozbiljno. Mi, što se PDP-a tiče, nećemo ići ni u kakve avanture i ništa nećemo uraditi što može ugroziti RS”, istakao je generalni sekretar PDP-a Igor Crnadak.
A sve i da hoće - ne mogu. Bar ne mirno i pravnim putem. Podsjećamo, zakoni usvojeni na državnom nivou, kao i institucije kojih se Dodik odriče, formirane su uz saglasnost svih. Dakle, i političara iz oba entiteta. Da bi se krug ponovo zavrtio, treba biti provedena ista procedura. Za to političke volje nema.
"Ne može se u Narodnoj skupštini RS ništa povući jer sve te institucije formirane su nakon što je većina u Parlamentu BiH njihovo formiranje izglasala, uključujući i SNSD. Dakle, bez Parlamenta BiH te odluke nema. Osim toga, ovo čime on prijeti je krivično djelo pobune", naveo je Željko Komšić, predsjedavajući predsjedništva BiH (DF).
Sa pravne strane, sve je jasno. Ustav BiH dio je međunarodnog ugovora, definisane su nadležnosti, a u prošlost se ne može.
"Entiteti, samim tim RS, nemaju bilo kakvu nadležnost vezano za Oružane snage, to je prenijeto na nivo BiH. Jednom prenijeto, uvijek prenijeto. Ne postoji mogućnost po ustavu BiH da se uskrati mogućnost koja je jednom data", objašnjava advokat,Nedim Ademović.
"Međunarodni ugovor, opći okvirni sporazum za mir, pristali su na sve ono što tu piše, između ostalog i ustav. Podsjetit ću da nijedan pravni akt nije sveto slovo, sve se može mijenjati, ali dok su ove norme na snazi one trebaju da budu poštovane", poručuje Dženeta Omeragić, profesorica državnog i međunarodnog javnog prava na Univerzitetu u Tuzli.
Ni međunarodna zajednica ne odstupa od ranijih stavova. Tako su iz Ambasade SAD-a poručili da ni Dejton ni Ustav BiH ne daju pravo na otcjepljenje nijednom entitetu. Stav dijele i drugi.
"Entiteti imaju svoju ustavnu poziciju unutar države BiH, nemaju pravo na otcjepljenje i oni postoje samo na osnovu Ustava BiH", istaknuli su iz OHR-a.
"O tome nema diskusije. Ja mogu reći da je krajnje vrijeme da se vrati za stol i ponovo počne razgovarati o temama koje su od suštinskog interesa. U Engleskoj kažemo dvoje za tango. U ovoj zemlji je potrebno i više za tango, pootrebno je da sve strane sjednu i ponovo počnu razgovarati", stava je šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler.
Bh. političari, očito, daleko su od zajedničkog plesa. Umjesto toga, prazne sale, blokade i retorika koja vodi u nove podjele. Ako od priče o disoluciji, odbacivanju državnih institucija nema ništa - šta je Dodikov cilj?
"Blokada je nastupila u onom trenutku kada je rejting vladajuće stranke bio izrazito nizak. Onda izvršite zbijanje nacionalnih redova, mobilišete sve snage, isturite građane i opoziciju ispred sebe, a za to vrijeme teku neki drugi procesi", naglašava politička analitičarka Tanja Topić.
U ovom trenutku, to je afera Kisik. Do jučer su se nizale druge, uglavnom o netransparentnom trošenju novca. Sutra će biti neka nova. Samo se ustaljena praksa za skretanje pažnje ne mijenja.
federalna.ba