Kineski predsjednik Xi: Nema pobjednika u trgovinskom ratu
Kineski predsjednik Xi Jinping počeo je danas u Vijetnamu posjetu jugoistočnoj Aziji, ukazujući na posvećenost Pekinga globalnoj trgovini, neposredno pošto je američki predsjednik Donald Trump uzburkao globalnu privredu najnovijim carinskim potezima.
Iako je Trump pauzirao nove carine za veliki broj zemalja, ostavio je one za Kinu, drugu po veličini svjetsku privredu, koje iznose 145 posto.
Sijeva posjeta omogućava Kini da pokaže jugoistočnoj Aziji da je ona, odgovorna supersila u kontrastu sa načinom kako se svijetu predstavljaju SAD pod predsjednikom Donaldom Trumpom, ukazao je istraživač na institutu ISEAS Yusof Ishak u Singapuru, Nguyen Khak Giang.
Kina može da radi na tome da učvrsti saveze i nađe rješenja za visoku carinsku barijeru koju su SAD stavile na njen izvoz.
"Nema pobjednika u trgovinskom ratu, ili ratu tarifa", napisao je Xi u uvodniku objavljenom u vijetnamskim i kineskim zvaničnim medijima. "Naše dvije zemlje treba čvrsto da čuvaju multilateralni trgovinski sistem, stablne globalne industrijske i nabavne lance i otvoreno i kooperativno međunarodno okruženje", rekao je Xi.
On je stigao je danas u Hanoi na početku dvodnevne posjete Vijetnamu.
Iako je vjerojatno Xijeco putovanje planirano ranije postalo je značajno zbog carinskog rata između Kine i SAD, dvije najveće svjetske privrede.
U Vijetnamu Xi će se sastati sa generalnim sekretarom Vijetnamske komunističke partije To Lamom, i premijerom Pham Minh Chinh.
Istraživač Nguyen ukazao je da je Xijevo putovanje u Vijetnam, Maleziju i Kambodžu oko toga kako Kina može da se izoluje od Trumpa.
Vrijeme putovanja šalje jaku političku poruku da je jugoistočna Azija važna za Kinu, rekla je Huong Le-Tu iz Međunarodne krizne grupe. Rekla je da obzirom na obim Trumpovih carina i uprkos 90-odnevnoj pauzi jugoistočno azijske zemlje su zabrinute da bi carine ako budu primjenjene mogle da iskomplikuju njihov razvoj.
Ona je rekla da je Xijevo putovanje osmišljeno da pokaže kako se Kina razlikuje od samozainteresovanih SAD, i da će biti očekivanja kakvo vođstvo i inicijative će Kina imati u ovo vrijeme krize.
Vijetnam ima iskustva u balansiranju odnosa sa SAD i Kinom. Vodi ga komunistički jednopartijski sistem kao u Kini ali ima snažne veze sa SAD, piše agencija AP.
Kina je najveći vijetnamski trgovinski partner, i kinesko-vijentamska trgovina je porasla 14,6 posto na godišnjem nivou u 2024. godini, prema kineskim državnim medijima.
Ali jačanje trgovinskog rata je stavilo Vijetnam u vrlo nesigurnu poziciju obzirom na utisak u SAD da Vijetnam služi kao sporedni izlaz za kinesku robu, ocijenili su analitičari.
Trump je Vijetnamu uveo carine od 46 posto, prije nego što je proglasio pauzu od 90 dana na primjenu te odluke.
Kina i Vijetnam ispoljavaju i razlike i sporove, među kojima su oko teritorije u Južnom Kineskom moru. Vijetnam je imao sukobe sa kineskom obalskom stražom, ali ne objavljuje često podatke o toj konfrontaciji.
Nakon Vijetnama, Xi treba da ide u Maleziju i zatim u Kambodžu.
federalna.ba/Beta