Kijev i Moskva daleko od dogovora: Oštri stavovi o sigurnosti i teritoriji i dalje dijele strane

Dok se diplomatski kontakti intenziviraju u pokušaju definiranja okvira za okončanje gotovo četverogodišnjeg rata između Rusije i Ukrajine, dvije strane ostaju duboko podijeljene oko ključnih pitanja – sigurnosnih garancija, članstva u NATO-u i teritorijalne kontrole.

Od novembra su, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, održani brojni razgovori o mogućem mirovnom rješenju, uključujući sastanke u Švicarskoj, SAD-u i najnovije u Miamiju, gdje su američki zvaničnici odvojeno razgovarali s ruskim i ukrajinskim delegacijama. Iako je prvobitni nacrt mirovnog prijedloga, koji je uključivao značajne ustupke Ukrajine, u međuvremenu revidiran, suštinske razlike ostaju.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da je Kijev spreman odustati od nastojanja da se pridruži NATO-u, ali isključivo u zamjenu za snažne, pravno obavezujuće sigurnosne garancije Zapada. Takav potez nazvao je kompromisom, naglašavajući da mir bez pouzdanih garancija ne bi bio trajan. Ukrajina se protivi demilitariziranim zonama i stranim tampon-područjima, upozoravajući da bi to moglo otvoriti prostor za novu eskalaciju sukoba.

S druge strane, Moskva ostaje čvrsto protiv članstva Ukrajine u NATO-u, smatrajući ga direktnom prijetnjom vlastitoj sigurnosti. Ruski zvaničnici skeptični su i prema zapadnim sigurnosnim garancijama koje uključuju raspoređivanje stranih trupa na ukrajinskoj teritoriji, insistirajući na širem i dugoročnom sigurnosnom aranžmanu.

Teritorijalna pitanja ostaju najosjetljivija tačka pregovora. Ukrajina insistira na poštivanju suvereniteta i međunarodno priznatih granica, uz mogućnost primirja duž trenutne linije fronta, ali bez priznavanja ruske kontrole nad okupiranim područjima. Zelenski je poručio da bi o eventualnim teritorijalnim kompromisima konačnu riječ morao dati ukrajinski narod.

Rusija, međutim, zahtijeva priznanje, kako tvrdi, “novih teritorijalnih realnosti”, navodeći da su Donbas i druge okupirane oblasti pravno integrirane u Rusku Federaciju. Moskva odbacuje ideju privremenih primirja i referenduma, upozoravajući da neće prihvatiti rješenja koja bi omogućila Ukrajini da se vojno reorganizira.

Uprkos intenzivnim diplomatskim naporima, izjave zvaničnika s obje strane ukazuju da su razlike i dalje duboke, a mogućnost brzog mirovnog sporazuma ostaje neizvjesna.

federalna.ba/AA