Kesten u Cazinskoj krajini: Prirodno bogatstvo, izvor zarade i dio tradicije

S početkom jeseni, kada zamiriše pečeni i kuhani kesten, raduju se svi. Oni koji će uživati u njegovom okusu i oni koji će od njegovih plodova zaraditi. No, radost zbog kestena u Cazinskoj krajini počinje mnogo ranije, već s proljećem, kada procvjetaju kestenove šume i obraduju pčelare, jer upravo od njegovih resa nastaje med svjetski prepoznate kvalitete.

Na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine nalazi se oko sedam hiljada hektara kestenovih šuma, što ovo područje čini prirodno najvećim nalazištem kestena u BiH. Kesten je ovdje mnogo više od ploda i mirisa jeseni. Generacijama je hranio porodice, a danas se sve više nastoji brendirati i ekonomski valorizirati, ali i zaštititi kako bi se ovo bogatstvo sačuvalo za buduće generacije.

Za Krajišnike kesten je puno više od ploda. Za Almasu Omerčević iz Donje Koprivne on je i izvor zarade i oslonac u poslu kojim se bavi. Već u proljeće, kada kesten procvjeta, počinje proizvodnja meda koji je postao svojevrstan potpis svjetske kvalitete ovog kraja.

„Kad dobiješ brend, to ti je poput, naprimjer, Milka čokolade – jedna je i nema je više nigdje. Tako je naš kestenov med, koprivski, bužimski. Jedino mi u Cazinu imamo taj brendirani kesten“, iznosi pčelarka Almasa Omerčević.

Promocija kestena ne zaustavlja se na proizvodima. Kroz manifestacije poput kestenijada ovaj plod postaje i povod za okupljanje i promociju tradicije. Kesten je stoljećima bio važan izvor hrane mnogim Krajišnicima, a njegov miris i ove jeseni budi uspomene.

„Za nas lično kesten znači nešto vrijedno, zdravo, kvalitetno. Od toga je nekada, a i sada, dosta naroda zarađivalo za svoj život, kupeći kestene i prodavajući ih“, dodaje Hasiba Civćić.

Ipak, najveća vrijednost nije samo u plodovima nego i u šumama koje ih daju. Na ovom području nalazi se oko sedam hiljada hektara kestenovih šuma, što ga čini najznačajnijim područjem ove vrste u regiji. Gradske vlasti posljednjih godina rade na brendiranju ovog rariteta.

„Sam kesten kao proizvod zasigurno ima prostora da se kroz obradu i proizvodnju, kroz završnu obradu i proizvodnju, digne i sama cijena tog proizvoda i tog kestena. Tu zasigurno postoji potencijal“, objašnjava Nermin Ogrešević, gradonačelnik Cazina.

Kesten je vrijedan prirodni resurs koji se može koristiti na različite načine, od proizvodnje hrane do drvnih sortimenata, kažu stručnjaci. Iako nije autohtona vrsta na ovim prostorima, ovdje se uspješno prilagodio i razvio kvalitetne populacije. Ipak, potrebna mu je posebna zaštita.

„Ovo što do sada imamo jeste nekakvo stihijsko korištenje i drvnih sortimenata i samih plodova kao nedrvnih sortimenata, koji će u budućnosti sigurno imati sve značajniju ulogu“, argumentira Sead Ivojević, vanredni profesor na Šumarskom fakultetu UNSA.

„Površina šuma pod kestenom u Cazinskoj krajini, odnosno u USK-u, iznosi nekih sedam hiljada hektara, što je svakako impozantno za ove prilike u BiH. To je jedno od nalazišta kestena u BiH. Ono o čemu posebno trebamo voditi računa jeste zdravstveno stanje“, zaključuje Osman Mujezinović, profesor na Šumarskom fakultetu UNSA.

Od kestenovog meda i ploda do prerade i drveta, mogućnosti su brojne. Ali budućnost ovog bogatstva ne zavisi samo od toga koliko ćemo od kestena proizvesti i zaraditi nego i od toga koliko ćemo sačuvati šume koje ga daju. Jer za Krajinu kesten nikada nije bio samo plod niti samo miris jeseni. On je dio života, tradicije i naslijeđe koje treba ostaviti budućim generacijama.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.