Katastrofa u Nepalu i Tibetu pod cenzurom: Kina pokrenula novu kampanju protiv „glasina"

Tsering Phuntsok iz hiljada kilometara udaljene južne Indije prati vijesti o poplavama u Nepalu i Tibetu. Ovaj 46-godišnji Tibetanac u egzilu ima članove porodice koji se vode kao nestali s obje strane granice. Oni koji se nalaze u Nepalu navedeni su na zvaničnim vladinim spiskovima, dok o onima u Tibetu nije dobio nikakve informacije.

„Počeo sam se sada moliti za one koji su nestali. Moram prihvatiti da se neće vratiti jer... ne dobijam nikakve informacije“, rekao je.

Katastrofa izazvana poplavama predstavlja primjer sve intenzivnije primjene kineske kampanje „Čisti internet 2026“, najnovije verzije višegodišnje kampanje Ministarstva javne sigurnosti kojom se kriminalizira sve što vlasti smatraju lažnim informacijama, uključujući i nezvanične izvještaje o poplavama.

Vlasti potiskuju nezavisne informacije

Vlasti slijede već poznati obrazac: promoviraju zvanične narative, potiskuju nezavisne izvještaje, obeshrabruju pokušaje da se preispitaju uzroci katastrofe i kažnjavaju osobe koje objavljuju tvrdnje koje se razlikuju od narativa koji je odobrila vlada.

Dok su ranije verzije kampanje bile usmjerene prvenstveno na kibernetički kriminal i hakiranje, ona se sve više koristi za obračun s onim što vlasti nazivaju „glasinama“, uključujući nezvanične informacije o katastrofama.

„Kampanja ima dvostruku svrhu. Bavi se stvarnim problemima poput prevara i dezinformacija, ali istovremeno pooštrava kontrolu nad javnim narativima“, kaže Tencho Gyatso iz Međunarodne kampanje za Tibet, američke organizacije koja se zalaže za prava Tibetanaca.

„Upravo ta dvostruka svrha čini kampanju nijansiranijom i težom za kritiziranje“, dodao je.

Objave o poplavama uklanjane s društvenih mreža

Istraživači navode da su u satima nakon poplava zabilježili ogroman porast interesovanja za katastrofu na kineskim društvenim mrežama. Tema je bila među najpopularnijim, ali je potom počela nestajati jer su komentari uklanjani u realnom vremenu.

Kineska aplikacija WeChat ograničavala objave o poplavama. U jednom slučaju korisnik je obaviješten da je njegova objava o poplavama prijavljena, a zatim uklonjena zbog „politički osjetljivog sadržaja“. U drugom slučaju objava je onemogućena za dijeljenje uz obrazloženje da je „nedostupna zbog kršenja pravila“ i da sadrži „zabranjeni sadržaj“.

„Trend se stalno mijenjao i njime se manipulisalo jer je postojao stvarni interes“, kaže David Bandurski, direktor China Media Projecta, istraživačke grupe koja prati kineske medije.

„Riječ ‘obračun’ nije prava riječ, jer oni ne provode obračun. Riječ je o dosljednoj, upornoj i svakodnevnoj primjeni politike usmjeravanja javnog mnijenja“, dodao je.

Policija prijavila 10 slučajeva zbog „glasina“

Kineska policija na Tibetu je 30. augusta, četiri dana nakon katastrofe, prijavila 10 slučajeva u okviru kampanje „Čisti internet 2026“ koji su se odnosili na „glasine“ o katastrofi.

U većini slučajeva tvrdilo se da je u poplavama nestalo više od 1.000 ljudi. Kineske vlasti zasad su objavile da su poginule 43 osobe. Organizacije za ljudska prava i organizacije koje se zalažu za prava Tibetanaca optužile su kinesku vladu da prikriva stvarne razmjere broja žrtava.

U policijskom saopćenju navedeno je da širenje „glasina“ „dovodi javnost u zabludu i narušava red na internetu“, te da je cilj mjera „osigurati nesmetano odvijanje aktivnosti pomoći nakon katastrofe“.

Jedan korisnik iz Jiangsija, pokrajine udaljene 3.000 kilometara od područja pogođenog katastrofom, objavio je na video platformi da je „broj nestalih porastao na 826“. Prema policijskom izvještaju, korisniku je izrečena „administrativna kazna“, ali nije navedeno šta je ona konkretno podrazumijevala.

„Zvanični izvještaji dokazuju da država naporno radi“

Bivši novinar kineskih državnih medija, koji je pristao govoriti pod uvjetom anonimnosti zbog straha od odmazde, kaže da kontrola informacija tokom kriza ne podrazumijeva samo njihovo potiskivanje već i jednostavno izostavljanje ključnih podataka.

„Zvanični izvještaji posvećuju ogroman prostor dokazivanju da država naporno radi, ali pružaju vrlo malo informacija koje odgovaraju na najosnovnija pitanja: ko je nestao? Gdje su posljednji put viđeni? Koje su zgrade pretražene?“, rekao je.

„Kontrola je postala mnogo strožija, posebno kada je riječ o internetu, iako postoje određene nijanse jer još uvijek postoje načini za zaobilaženje ograničenja. Naprimjer, sadržaj se može objaviti brzo ili se može koristiti prikriveni jezik kako bi objava prošla“, dodao je.

Vlastima odgovaraju i određeni nezavisni izvještaji

Jedan bivši urednik CGTN-a, koji je radio za tu televiziju tokom pandemije COVID-19 i koji je također zatražio anonimnost zbog straha od odmazde, smatra da dopuštanje određenog nivoa izvještavanja može odgovarati centralnim vlastima.

„Vlada treba novinare da otkrivaju neugodne istine jer su joj potrebne tačne informacije kako bi efikasno upravljala. Ali ako novinarima daju potpunu slobodu da otkrivaju i objavljuju te istine, mogli bi otkriti stvari koje su politički neugodne ili ugrožavaju interese države“, rekao je.

Bandurski smatra da Komunistička partija Kine sebe vidi kao učesnika globalne borbe za javno mnijenje.

„Partija sebe vidi u globalnoj borbi za javno mnijenje. Bori se sa svijetom koji pokušava iznijeti svoje viđenje. Tako Kina globalno posmatra informacije, kroz veoma, veoma suprotstavljen okvir“, rekao je.

Porodice nestalih i dalje bez informacija

Phuntsok se nada da bi članovi njegove porodice s nepalske strane granice još uvijek mogli biti živi. Njegov djed Wangyal, amidža Janngchup, tetka Sumchok i njihovo malo dijete Yeshi Dorjee i dalje se vode kao nestali.

S druge strane, Phuntsok nije želio otkriti imena nestalih članova porodice u Tibetu zbog sigurnosnih razloga.

Kalsang Jigme, tibetanski novinar sa sjedištem u New Delhiju, kaže da su ljudi nakon prirodnih katastrofa obično veoma aktivni, mole se za žrtve, pružaju podršku i šalju pomoć pogođenim područjima.

„Ali ovog puta su potpuno ušutkani“, rekao je, prenosi Danny Vincent za Teh Guardian.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.