Kasim Trnka za FR: "Rezolucija nema pravnu osnovu, ali ima moralnu i političku"

Rezolucija o proglašenju 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid 1995. godine u Srebrenici, usvojena u Generalnoj skupštini UN-a, nema pravne posljedice. Stigla je kasno, gotovo 30 godina od počinjenog genocida, ali ima političku i moralnu snagu i tim će imati veliki uticaj na budući razvoj medjunarodnih odnosa - kaže u intervju za Federalni radio profesor Ustavnog prava, emeritus Kasim Trnka. 

Razgovarala Lejla Hodžić

Generalna skupština UN-a je 23.05.2024. godine usvojila Rezoluciju o proglašenju 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid 1995. godine u Srebrenici. Suština je sjećanje, edukacija i prevencija. No da li je kasno usvojena i donosi li pravne posljedice profesor Kasim Trnka odgovara:

„Ja bih se prisjetio događaja kada se desio zločin genocida u Srebrenici jer su tada Srebrenica i okolina bili proglašeni za sigurnu zonu Ujedinjenih nacija, i snage UN, holandski bataljon imao je zadatak da štiti tu zonu, odnosno stanovništvo unutar te zone. Nažalost Ujedinjene nacije su se tada pokazale nesposobnim da izvrše taj zadatak i da zaštite stanovništvo. Možda je ovo, na neki način, sinoćnje usvajanje Rezolucije jedna zakašnjela satisfakcija UN-a u odnosu na žrtve genocida i uopšte na civilizacijski zahtjev da se genocid okarakteriše na taj način, i da se pokuša preventivno djelovati da se ne bi negdje drugo ponavljao.“

Srbija ponovo propustila šansu za suočavanje.

„Što se tiče glasanja u Ujedinjenim nacijama i donošenja rezolucije, ja mislim da samo glasanje daje vrlo značajne opservacije. Prvo možemo primijetiti, da oni koji su glasali, uglavnom su to države sa razvijenom demokratijom dok su one koje su bile protiv, one su manje više diktatorske, autoritarni režimi. Posebno značajno, za mene je, veliki je broj bio suzdržanih, pri čemu treba naglasiti, da gotovo niko od tih suzdržanih zemalja, bar onih koji su se obratili pred Generalnom skupštinom UN-a, su isticali da se desio zločin genocida , ali je u osnovi njihov prigovor bio da nema konsenzusa u regionu i šire oko ovoga pitanja. Iz toga ja izvlačim zaključak da je Srbija propustila priliku da u periodu pripremanja Rezolucije zauzme stav i da jasno kaže ono što piše u presudama, da su genocid počinili dijelovi vojske RS-a i MUP-a RS-a , i da su osuđeni upravo pojedinci koji su izvršili to krivično djelo. Mogli su se pozvati na tu presudu i reći, to je dokaz da srpski narod i Srbija, nisu odgovorni za tu situaciju. Istina, Međunarodni sud pravde je, o toj presudi oko tužbe Bosne i Hercegovine, utvrdio da je Srbija mogla uticati na sprečavanje genocida ali je propustila da to učini. Ali sad je bila prilika, da su se uhvatili čak i sponzoriranja ove Rezolucije, speru jednu veliku, mislim, stigmu prema srpskom narodu i Republici Srbiji. I tada bi se postigao konsenzus o ovom pitanju. Mislim da svi civilizacijski razlozi govore u prilog tome da je Srbija trebala da to uradi. Utoliko je čudnije što su prve reakcije iz Srbije iznenađujuće, gdje se gotovo slavi sa brojnim zastavama, sa nekom nacionalnom euforijom, doživljavajući , po njihovom mišljenju, neki njihov uspjeh. A činjenica je da su zajedno sa Kinom i Rusijom uložili velike napore da pokušaju osporiti Rezoluciju. Naravno civilizovani svijet to nije dozvolio i donio je ovakvu Rezoluciju.“

Odgovarajući na pitanje da li Rezolucija ima pravne posljedice, profesor Trnka kaže:

Formalno pravno gledajući nema pravne posljedice, al je činjenica da je najveći Svjetski forum usvojio takvu Rezoluciju. Ona , dakle, ima najvišu političku i moralnu snagu, i samim tim će , mislim imati veliki uticaj na budući razvoj medjunarodnih odnosa. Činjenica je da se prvo 11. juli proglašava Medjunarodnim danom sjećanja na zločin genocida, ali još više obaveza država članica je da u svoje programe uvedu istinu o zločinu genocida. Ja mislim to je od najveće važnosti, da se buduće generacije vaspitavaju na tačnim i istorijski potvrđenim činjenicama, kako se ne bi dešavale i kako bi se prevenirale u stvari obnove negiranja genocida i ne daj Bože ponavljanja tog genocida.

Intervju sa profesorom Kasimom Trnkom poslušajte u cjelosti na našem portalu federalna.ba