Karamujić: Vlast u BiH je smetnja ekonomskom napretku, poskupljenja trpe građani

Bolje bi bilo da imamo bolje političke vladare, ali nemamo. Kad je riječ o ekonomskoj situaciji kod nas je sve u percepciji i očekivanju, pa tako i u ovoj situaciji pandemije- kazao je za Federalni radio Muharem Karamujić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i bivši savjetnik u Vladi Australije.

„Čim se počelo nazirati svjetlo na kraju tunela, ekonomija se počela oporavljati, dogodilo se ekonomsko oživljenje. imamo pozitivne ekonomske parametre širom svijeta. pa tako i kod nas. Ove godine se očekuje i veći rast, do kraja godine, oko 4,5-5 posto. Činjenica je da treba višem ali je značajan skok za nas.“

Vlast u BiH ne doprinosi ekonomskom napretku- kaže Karamujić.

„Oni samo smetaju. Da nije njih ovaj rast bi bio dva tri puta veći, jer oni stvaraju takvu atmosferu da se ovdje nikome ne mili živjetim a ne investirati, ulagati i raditi nešto. Kapital je vrlo strašljiv. Ova sad politička situacija, ovo je užas. Ko će ovdje doći sa svojim kapitalom i pameću? Ekonomija je igra konkurentnosti i to je tržište. Ako ste pametni i bolji onda imate, ako niste onda nemate.“

Ekonomska politika se sastoji od monetarne i fiskalne politike- podsjeća Karamujić.

„Mi nemamo niti jednu iole razvijenu. Vlade nam vode raznorazne kabadahije. Nema sistema, nema strategije tu.“

Naši privrednici se sami snalaze mahom i tu je dijaspora preko koje imamo upliv sredstava. Naši privrednici su uglavnom okrenuti prema izvozu.

 „Podsticaji i subvencije privredi moraju biti sistemski napravljene i strateški orijentirane, a mi to nemamo. Tokom pandemije smo dobili samo raznorazne afere, KS je nešto radio, drugi kantoni vrlo malo, Federacija gotovo nikako. Privreda je ostala u pokušaju, manje više na nuli.“

Treba imati u vidu da se globalna kretanja odražavaju i na BiH.

„Nije to samo poskupljenje toga, generalno je poskupljenje, ali je ono najviše vidljivo na tome, jer to svi konzumiramo. Kad odete u prodavnice sve je poskupjelo. Normalno, je to očekivati i rekosmo uzroke, mi ne možemo biti izolovani od svijeta. Masu robe koju mi konzumiramo se uvozi. Tako da ukoliko imamo inflaciju u okruženju to se i na nas odrazi. Pa imamo poskupljenje transporta, a to se odrazi na sve druge usluge uvijek. Mi masovno uvozimo, sirovine, energente ako ništa i vidimo da je cijena nafte skočila značajno, skočila je i cijena električne energije, plina i ti je dovelo do oživljavanja ekonomije širom svijeta. I možemo očekivati samo dalji porast cijena. Sad su neki proizvođači dobili ponude od EP da pristanu na povećanje od 120 posto, a nema proizvođača koji ne koristi električnu energiju, a to će se direktno prebaciti na potrošače.“

Neće poskupjeti naš trošak za kuću, ali cijena roba i usluga koju ta EP proizvodi će skočiti- kaže profesor Ekonomskog fakulteta.

„Od pekara koje imaju trošak struje pa svih ostalih po istoj osnovi. Već sve se poskupljenje dogodilo i prije povećanja cijene električne energije, e sad zamislite taj scenarij kad pokupi i struja. Ljudi misle neće nas pogoditi. Hoće, to je povećanje cijene proizvodnje. Obrazloženje je što je cijena električne energije i drugih energenata na tržištu skočila. tako da se ne isplati EP BiH koja čak i da može da proizvodi po ovim cijenama, jer ima oportuni trošak. A taj trošak uvijek ide preko leđa građana.“

Nisam zadovoljan ni jednom Vladom u BiH, pa ni Vladom Fadila Novalića- kaže Karamujić.

„Ne vidim tu nikakvu strategiju. Žao mi je što sam negativan. Traže od privrednika ono što ne mogu da daju, umjesto većih plata dobit ćemo otkaze, privrednici moraju biti podržani kako bi više platili. Kažem kad povećate u takvoj situaciju minimalnu platu privrednici to neće moći isplatiti.“

Mi pričamo o ratu umjestu o napretku, ko će investirati u BiH u takvim okolnostima, niko. Poplave smo ponovo dočekali nespremni, bez adekvatnog odgovora, nastat će ekonomske štete, gdje naći novac i kako ga imati, a da to nisu donacije je ključno pitanje.

„Novca ima, ali nema štednje, registrovane kod banaka, štednje građana privrednih subjekata, Vlada. Problem je potom što ta sredststva stoje i što nema adekvatnog prostora za protok i obrt novca. Mi nemamo ozbiljno finansijski tržište i nemamo ulaganja. Nema lidera koji će to povesti i nemamo državu koja je servis privredi. A kad je riječ o posljedicama poplava, nadam se da će vlast steći ekononsku snagu i naći ideje, jer će štete biti velike.

Očekivanja u idućoj godini ovise također o svjetskim kretanjima. Nastavak inflacionih pritisaka stoga nije isključen ni u BiH- zaključio je Karamujić.

federalna.ba/Jasenka Tica Isović