Kako suzbiti korupciju i ohrabriti građane da govore o njoj?

Po korupciji smo prvi u regionu, ali i u vrhu evropske liste. Mali broj građana se odlučuje prijaviti nelegalne radnje jer im sistem ne pruža adekvatnu zaštitu, a oni koji se odluče na taj korak - suočeni su sa diskriminacijom, ali i otkazima. Kako suzbiti ovu pošast bh. društva i ohrabriti građane da progovore o njoj?

Korupciju mnogi vide, ali se malobrojni usude prijaviti je. Oni koji to urade, umjesto priznanja za odgovorno postupanje, suočavaju se sa diskriminacijom. U to se uvjerio i Emir Mešić, bivši zaposlenik Uprave za indirektno porezivanje BiH: „Koruptivna radnja koju sam otkrio odnosi se na zloupotrebe carinskih terminala kod zakupa, gdje se višemilionsi iznosi novca koji pripadaju budžetu institucija BiH prelivaju u privatne džepove na nezakonit način“.

Njegov postupak koštao ga je ugleda, ali i posla.

„Degradacija na niže radno mjesto, tri disciplinska postupka, suspenzija i na kraju otkaz kao vid odmazde“, govori on.

Izvršna direktorica Transparency internationala u BiH Ivana Korajlić smatra kako bi efikasno postupanje pravosuđa po prijavama zviždača poslalo poruku da vrijedi prijavljivanje – barem da će se nešto desiti kao odgovor.

Podaci Tužilaštva BiH uvjeravaju da je broj optužnica, posebno za visoku korupciju, nizak u odnosu na broj nezakonitih radnji. U prošloj godini podignute su tri - protiv Dragana Šojića, Rejhana Rakovića i Matana Žarića.

Efikasne zaštite prijavitelja korupcije i ohrabrivanja da se nezakonite radnje prijavljuju neće biti sve dok se ne harmonizuju zakonska rješenja unutar BiH.

Kako bi se građani ohrabrili da prijave korupciju, potrebno izmijeniti legislativu i ojačati Zakon o zviždačima, smatra Elvis Kondžić, direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije

„Nisu dovoljno obrađeni mehanizmi zaštite - sam naziv Agencije za prevenciju protiv korupcije ne uključuje borbu protiv korupcije, što znači da sama Agencija kao takva ima svoje sadržajne manjkavosti“, ističe Jasminka Džumhur, ombudsman za ljudska prava BiH.

Zaštita prijavitelja korupcije razlikuje se od države do države, ali postoji mimimum zajedničkih evropskih standarda.

„Na kraju krajeva - da se ne uvode neka ograničenja kada će se nekome pružiti zaštita, a kada ne i kada će se ukinuti, što smo imali ovdje, pokušaje izmjena zakona koje bi išle u tom smjeru“, objašnjava Korajlić.

Politički osjetljivi i krupniji slučajevi su izvan dometa procesiranja korupcije jer su u nju nerijetko uključeni oni koji imaju kontrolu nad pravosuđem šaljući poruku da se koruptivne radnje isplate.

federalna.ba