videoprilog Lejle Aganović (Dnevnik 2)

Kako očuvati mentalno zdravlje u doba pandemije?

Na kraju smo godine u kojoj nas je pandemija koronavirusa otrgnula od svih uobičajenih životnih tokova. Drastična promjena navika, briga za zdravlje i život, nezaposlenost i brojni drugi izazovi. Pandemija se ne podnosi lako. Kako očuvati mentalno zdravlje u ovakvim okolnostima?

Univerzalnog lijeka nema. Vakcine su razvijene, no moguće da će do nas stići tek za nekoliko mjeseci. Kada doputuju, namijenjene su samo za najizloženije i najugroženije. No, jesu li sigurne? Koja je bolja? Da li virus uopšte postoji? Teorije zavjera šire se brže od virusa, pa ne iznenađuje što svakodnevno oko sebe vidimo uplašene ljude.

Psiholozi kažu da bi nakon pandemije koronavirusa mogla nastupiti pandemija različitih oblika strahova.

- Sigurno će biti promjena u ponašanju i poteškoća u mentalnom zdravlju. Već sad se srećemo s dosta anksioznosti, depresivnih simptoma. Očekivati je i posttraumatski stresni poremećaj - navodi psihologinja Nermina Vehabović-Rudež.

Psiholozi i psihijatri svoje su telefonske linije tokom pandemije otvorili za redovne, ali i nove pacijente. Uspostavljene su i namjenske, poput one za pružanje psihosocijalne pomoći Crvenog križa Federacije.

Pozivaju ih desetine građana dnevno.

- Kako nas mediji bombarduju i kako statistika izbacuje broj mrtvih, oboljelih, novozaraženih, tako raste i broj poziva. Tačno znamo po izvještajima statistike koliko će nama telefon zvoniti - kaže Džana Kapić, psihologinja Crvenog križa FBiH.

Osoba koja je svjesna sebe i svog okruženja u vanrednim situacijama poput ove ne može ostati ravnodušna. Jednostavne tehnike disanja, zdravija prehrana, iskreni razgovori s bližnjima te fizička aktivnost mogu pomoći u otpuštanju stresa.

- To će puno pomoći našem fizičkom stanju da se umori, mozgu da se odmori, a svi hormoni da preuzmu uloge koje trebaju preuzeti da bismo mi na kraju dana mogli leći spavati normalno, da se ne bi pojavljivale noćne more, nesanice i slično - dodaje Kapić.

Vehabović-Rudež ističe da je vidljivo da postoje ljudi koji su još uvijek jako uplašeni, koji se nisu adaptirali i kod kojih postoji veliki strah od mogućeg obolijevanja.

No, osim prirodnih reakcija na stresne situacije, nerijetko negativna psihološka klima, neizvjesnost te strah za zdravlje i život onemogućavaju osobu da normalno funkcionira. Tada je neophodno, bez srama i predrasuda, potražiti stručnu pomoć.

federalna.ba

koronavirus