Kako je poroditi se pod talibanskom vlašću?

Rabija je uzela u naručje svoju tek rođenu bebu nekoliko dana nakon što se porodila u maloj bolnici u afganistanskoj pokrajini Nangarhar na istoku države.

- Ovo mi je treće dijete, ali iskustvo je bilo potpuno drugačije. Bilo je užasno - kaže ona.

Za samo nekoliko sedmica, nestašica osnovnih medicinskih potrepština pogodila je odjel na kojem se Rabija porodila. Nisu joj dali lijekove za ublažavanje boli, nisu čak imali ni hrane, piše BBC.

Temperatura zraka u pokrajini prelazila je 43 stepena, nestalo je struje i nije bilo goriva za rad generatora.

- Toliko smo se znojile da smo bile mokre kao da smo tek izašle ispod tuša - kaže Rabijina babica Abida, koja je neumorno radila u mraku i pomagala ženi da se porodi pod svjetlošću blica od kamere na mobilnom aparatu.

- Mogu reći da je to jedno od najgorih iskustava otkako sam se počela baviti ovim poslom. Zaista je mukotrpno. Međutim, takvo je stanje otkako su talibani došli na vlast - ispričala je Abida.

Međutim, Rabija se može smatrati sretnom samo zato što je preživjela porod. Afganistan ima jednu od najgorih stopa smrtnosti majki i beba u svijetu, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO). U toj državi, 638 na 100.000 žena umre na stolu za porođaj.

Nekada je bilo gore. Ipak, napredak postignut u njezi majki i novorođenčadi nakon invazije predvođene SAD-om 2001. nestaje velikom brzinom.

- Sada postoji veliki osjećaj hitnosti i očaja. Zaista osjećam težinu toga - kaže izvršna direktorica Fonda Ujedinjenih naroda za stanovništvo (UNFPA) Natalia Kanem.

UNFPA procjenjuje da bi, bez momentalne podrške ženama, moglo biti dodatnih 51.000 smrtnih slučajeva porodila, 4,8 miliona neplaniranih trudnoća i dvostruko više ljudi koji neće moći pristupiti klinikama za planiranje porodice do 2025. godine.

- Primarne zdravstvene ustanove u cijelom Afganistanu su pred kolapsom. Stope smrtnosti majki i djece će se povećati, nažalost - kaže Wahid Majrooh, čelnik javnog zdravstva, koji je jedini ministar koji je ostao na svojoj funkciji od pada Kabula prošlog mjeseca. Obećao je da će se boriti za zdravlje Afganistanaca, ali se suočava s teškom bitkom.

Ova država, koja nema izlaz na more, postala je odsječena od svijeta. Kada su se strane trupe počele povlačiti, dolazak talibana na vlast uzrokovao je zamrzavanja inostrane pomoći koja uvelike finansira afganistanski zdravstveni sistem. Zapadni donatori, uključujući SAD i organizacije poput WHO-a, poručuju da imaju probleme u isporuci sredstava talibanima i medicinskih potrepština na haotični aerodrom u Kabulu.

Pristup životnim namirnicama i lijekovima za reproduktivno zdravlje žena značajno je ugrožen. Pored toga, dolazi i do širenja koronavirusa.

- Pripreme za mogućnost četvrtog vala Covid su nepostoljeće - kaže Majrooh.

Na Abidinom porođajnom odjelu, 'zamrzavanje' sredstava uzrokovalo je prestanak usluga hitne službe jer nema novca za gorivo za vozila hitne pomoći.

- Prije samo nekoliko noći jedna majka je imala izuzetno jake trudove i zatražila je vozilo hitne pomoći. Morali smo joj reći da dođe taksijem, ali nijedan nije bio dostupan. Kad je napokon uspjela pronaći slobodno vozilo, bilo je prekasno. Porodila se u autu i nekoliko sati je padala u nesvijest zbog jakih bolova u kojima je bila i velike vrućine. Nismo mislili da će preživjeti. Beba je takođe bila u veoma kritičnom stanju, a mi im nismo mogli pomoći, ni majci ni bebi - kaže Abida.

Na sreću, novorođena kćerka je preživjela. Nakon što je tri dana provela u bolnici, žena je otpuštena.

Kanem iz UNFPA kazao je da situacija izuzetno teška jer i pored događaja od prije posljednjih nekoliko sedmica, jedna Afganistanka umre na porodu svaka dva sata.

UNFPA traži 29,2 miliona dolara u sklopu šireg apela UN-a za 606 miliona dolara kako bi se odgovorilo na životne potrebe afganistanskih žena i djevojaka. Uvjeren je da će, s obzirom na očajničku potrebu za humanitarnom pomoći, biti omogućen siguran prolaz za prevoz esencijalnih medicinskih i zdravstvenih potrepština i uspostavu mobilnih ambulanti.

UNFPA izražava zabrinutost da će veća stopa brakova s djevojčicama dodatno povećati stopu smrtnosti. 

- Ako ste mlada majka, vaše šanse za preživljavanje se odmah smanjuju - kaže Kanem.

Nova talibanska ograničenja za žene dodatno narušavaju ionako krhki zdravstveni sistem. U mnogim područjima Afganistana žene moraju pokriti lice nikabom ili burkom.

Međutim, posebno su zabrinjavauće informacije da se bolnicama i klinikama naređuje da dopuštaju samo ženskom osoblju da posjećuju pacijentice. Jedna babica, koja želi ostati anonimna, rekla je za BBC da su talibani pretukli jednog muškog ljekara jer je sam pregledao ženu pacijenticu.

Kaže da, u njenom medicinskom centru na istoku zemlje, "ako ženski ljekar ili medicinska sestra ne može pregledati žena, ljekar muškarac može pregledati pacijenta samo tamo gdje su prisutne još dvije ili više osoba".

Ženama je takođe naređeno da ne napuštaju svoje domove bez "marama", odnosno muškog čuvara.

- Moj muž je siromašan čovjek koji radi kako bi prehranio našu djecu. Zašto bih tražila od njega da ide sa mnom na preglede? - kaže Zarmina, koja je trudna pet mjeseci, u pokrajini Nangarhar.

Abida kaže da uslov da žene dolaze s muškim čuvarom znači da čak i sa babicom i klinikom koja nema dovoljno sredstava, mnoge žene poput Zarmine ne mogu ići na važne preglede. Pored toga, mnoge zdravstvene radnice ne mogu ići na posao.

WHO je izračunao da na 10.000 Afganistanaca ima 4,6 ljekara, medicinskih sestara i babica - gotovo pet puta ispod onoga što se smatra "pragom kritičnog nedostatka osoblja". Ta će brojka sada biti još niža, s obzirom na to da su mnogi prestali raditi ili su pobjegli iz zemlje otkako su talibani preuzeli vlast.

Medicinski radnici nisu primili platu najmanje tri mjeseca. Abida je jedna od njih. Ipak, čak i bez plate, nada se da će nastaviti raditi još dva mjeseca.

- Odlučila sam nastaviti raditi za naše pacijente i ljude, ali bez finansijske podrške, to nije samo zabrinjavajuće za nas, već i za naše pacijente. Oni su jako siromašni - kaže ona.

Tokom posjete Kabulu u maju, kaže da je jedna bolnica pokušala zaštititi plate osoblja tako što je smanjila troškove na sve ostalo. Mnoge porodilje bile su prisiljene kupiti vlastite potrepštine za porod.

- Jedna je žena potrošila oko 26 dolara na stvari poput rukavica, sterilizacijske tekućine i cijevi za kateter. Potrošila je sav novac koji je imala i bila je nevjerojatno pod stresom jer bi, ako bi joj bio potreban carski rez, morala kupiti skalper - kazala je medicinska sestra.

Ali sada, nestašica lijekova i medicinskih potrepština znači da se te stvari mogu kupiti samo u privatnim zdravstvenim ustanovama, što je nedostupna opcija za mnoge Afganistance.

Prema podacima Svjetske banke, oko 54,5 posto stanovništva Afganistana živi ispod nacionalne granice siromaštva. Većina ih je u udaljenim područjima.

federalna.ba/Fena