Kako je napad na Avdu Avdića ogolio i sistem i društvo: Ko štiti novinare u BiH?

Posljednji fizički napad na novinara Avdu Avdića još jednom ogolio je bh. društvo. Društvo u kojem su mediji, koji su u službi tog društva, nerijetko i njegove žrtve. Napad na kolegu Avdića boli sve nas, jer se u ovakvom sistemu pitamo ko je sljedeći? Ko će odgovarati i ko će nas, i hoće li iko, osim tapšanja po ramenu, zaista zaštititi?

Fizički i verbalni napadi, ucjene, prijetnje i targetiranja, slika su bh. novinarstva posljednje tri decenije. Jučerašnji napad nije prvi, a vjerovatno ni posljednji, na novinare koji samo rade svoj posao. Svjedočimo im godinama, meta ista, samo se mijenjaju izvršioci.

Bez jasnog odgovora vlasti, u nedostatku sistema zaštite, u državi gdje su novinari često prepušteni sami sebi, samo je bilo pitanje ko je sljedeći?

„Političari u najvećoj mjeri imaju takav odnos prema medijima i novinarima, da vrijeđaju, da vrše pritisak, a onda valjda i javnost dobija tu neku sliku da je to prihvatljivo i da je to način kako se treba ponašati prema medijima i prema novinarima“, kaže Ljiljana Smiljanić, članica Udruženja BH novinari.

Tako brojni fizički napadi kojima svjedočimo do sada nisu rezultirali izmjenama Krivičnog zakona BiH, ali ni entitetskih, koje bi napad na novinare tretirale kao napad na službeno lice. Zbog toga se, poručuju iz Udruženja BH novinari, osude napada koje dolaze iz političkih krugova ne mogu smatrati dovoljno iskrenim. Na promjene pozivaju i iz Ureda ombudsmana u BiH.

„Novinari, ljekari, socijalni radnici, učitelji - mi moramo na neki način osigurati te profesije koje su u svakodnevnom kontaktu sa građanima i gdje nekada objektivni faktori dovode do nesporazuma koji eskaliraju u fizičke i verbalne napade na one koji vrše ta ovlaštenja. Propuštena je ta prilika, što ne znači da ne treba ići sa izmjenama“, naglašava Jasminka Džumhur, ombudsman za ljudska prava BiH.

„Novinari u BiH ne uživaju nikakvu zaštitu. Naši zakonodavci - onaj prije, onaj poslije njega i ovaj sadašnji nisu pokazali nikakvog razumijevanja, tako da neke reakcije pojedinih stranaka zaista su cinične. Ništa te stranke nisu učinile dok su bile na vlasti, kao ni ove sadašnje da se zakonodavstvo uredi i da novinari dobiju zaštitu“, smatra Marko Divković, predsjednik Udruženja BH novinari.

Umjesto zaštite, novinarima stižu prijetnje, napadi i tužbe. Tako je, prema podacima Udruženja BH novinari, u proteklom periodu protiv novinara podneseno oko 300 tužbi. Težak položaj postao je još teži nakon donošenja Zakona o zaštiti od klevete u Republici Srpskoj, čime se na novinare stavlja dodatni pritisak.

„Ljudi kojima se ne sviđa kako neki novinar i medij izvještava ne biraju sredstva da spriječe tog novinara, novinarku, medij da objavljuju informacije koje ima. S druge strane nisam sigurna da javnost poznaje koliki posao mediji rade“, dodaje Smiljanić.

„Mnoge kolege ne prijavljuju napade. Zašto? Zato što su prepušteni sami sebi. Šta nama vrijede sve silne osude i ostalo kada dođete na sud uz sve one silne probleme i troškove koje ste imali trebate vi da dokazujete da niste krivi, a zapravo ste napadnuti“, dodao je Divković.

Tračak nade u sve češćim tužbama po raznim osnovama, novinarima bi mogla vratiti presuda Ustavnog suda BiH kojom je utvrđeno da su novinaru iz Bihaća Vahidinu Duriću niži sudovi povrijedili pravo na slobodu izražavanja, u slučaju koji se odnosi na satiričan tekst koji je prenio na svom portalu.

federalna.ba