Kako je Disney preuzeo svijet

Ovo je Disneyev svijet. Uključite televiziju, pogledajte film, idite na odmor, nema veze, već su tu i čekaju da vam požele dobrodošlicu. Preko 100 godina, kompanija je izrasla od holivudske garaže u čitavo kulturno kraljevstvo.

Na isti način na koji je crtani film napravljen slojevima detalja jedan na drugom, moderna Walt Disney Company proširila se od animacije do stripova, filmova uživo, radio emisija, zabavnih parkova, brodova za krstarenje, TV kanala, sportskih timova, Broadway showa, kompjuterskih igrica i usluge streaminga.

Tako je, ciglu po ciglu, dio po dio, građena Kuća Miša.

1923-1942

Sve je počelo sa mišem. Ili, preciznije, kućom

Dvadesetjednogodišnji Walter Elias Disney preselio se u Los Angeles u julu 1923. godine, kako bi bio bliži svom starijem bratu Royu i pravio animirane kratke filmove iz ujakove kuće u Hollywoodu.

Prije nego što je napunio 22 godine, mladić iz Missourija je nagovorio svog brata da mu se pridruži u poslu, napravivši 16. oktobra 1923. studio za animaciju u prostoriji obližnje kancelarije za nekretnine. Nazvali su ga Studio za crtane filmove braće Disney. To bi ih je oboje učinilo milionerima.

Ali uspjeh neće doći brzo. Publika je počela da obraća pažnju tek na Steamboat Willie iz 1928, prvi Disneyev hit i jedan od prvih animiranih filmova sa zvukom.

Proizveden iz novog studija Hyperion, animirani film je predstavio izvjesnog Mickeyja Mousea, "ikonu velikodušnosti i dobrog duha", prema riječima Disneyjevog stručnjaka dr. Todd Jamesa Piercea. Nakon ranijeg lika Oswalda Lucky Rabbita, Mickey će postati oslonac u djetinjstvu brojne djece širom svijeta.

Trebalo je proći još 10 godina prije sljedećeg velikog skoka braće Disney. Snjeguljica i sedam patuljaka bio je jedan od prvih dugometražnih animiranih filmova na svijetu koji je koristio boju. Postao je film s najvećom zaradom svih vremena kada je objavljen 1938.

Pinokio je oživio još jednu evropsku bajku, ali Walt je istovremeno nastavio da se bavi novim temama i tehnologijom. Fantazija je bio psihodelični video za klasičnu muziku koji je u početku zahtijevao od kina da instaliraju "Fantasound" - rani oblik sterea. Bambi je bio primjer da Disney kupuje prava na popularne romane.

Zauvijek u potrazi za sljedećom velikom stvari, i sa stripovima dodanim na spisak Disneyevih medija, do 1940-ih Walt je počeo gubiti interesovanje za animaciju. Postati režiser živih radnji činilo se mnogo primamljivijim.

1943-1971

Najsretnije mesto na Zemlji

Disneyevo osoblje i studiji su mobilisani tokom Drugog svjetskog rata, što je dovelo do niza sada kontroverznih animacija, filmova uživo i propagandnih filmova, od kojih su neki sadržavali rasističke karikature.

Pepeljuga je bila prvi animirani film studija u osam godina nakon što je izašao 1950. Ali do tog trenutka Walt je većinu animacije prepuštao Disneyevim starijim umjetnicima, nazvanim „Devet staraca“. Bio je previše zauzet snimanjem filmova uživo i „sađenjem sjemena“ svog sljedećeg velikog projekta usred šumaraka narandži i oraha u Anaheimu, jugoistočnom Los Angelesu.

Disneyland je bio Waltov san otkako je gledao svoje kćerke kako se voze na vrtuljku u LA Griffith Parku. Sjedeći na klupi sa strane, zamislio je mjesto gdje bi se „roditelji i djeca mogli zajedno zabavljati“. U očajničkom nedostatku sredstava za njegovu izgradnju, prodao je svoju porodičnu kuću i potpisao ugovor sa televizijskom mrežom ABC za seriju pod nazivom Disneyland 1954. godine, koja prikazuje život unutar parka. Disney je napravio skok sa velikog ekrana na mali.

TV emisija je bila hit, a nekoliko mjeseci kasnije iznjedrila je Klub Mickey Mousea. Ali dan otvaranja Disneylanda, sredinom jula 1955. godine, bio je katastrofalan. Desetine hiljada pojavilo se na velikoj vrućini, mnogi sa falsifikovanim kartama. Pokvarile su se vožnje i vodovod, putevi i restorani su bili zatrpani. Visoke potpetice su navodno tonule u svježi asfalt.

Ipak, direktan prenos tog dana dostigao je gledanost od 90 miliona ljudi širom SAD. Park je udvostručio Disneyevu zaradu za ovu godinu.

Do 1959. Walt je tražio drugu, veću lokaciju. Onu koja bi mogla da sadrži njegovu viziju futurističkog grada - utopiju u kojoj bi građani putovali monošinom, a Disneyevi inženjeri bi nadogradili vaše kuhinjske uređaje za novije modele dok ste na poslu. I naravno, postojao bi i tematski park.

27.000 hektara zaštićenih na Floridi, području nešto većem od francuske prijestonice Pariza, bilo je u izgradnji više od decenije prije nego što se otvorio Walt Disney World. Ali to je bio projekat koji Walt nikada neće vidjeti dovršenog.

Umro je od raka pluća 1966. godine, u dobi od 65 godina. Njegov brat Roy, koji je već imao 73 godine, odložio je penzionisanje kako bi pomogao da se završi Disney World, u bratovu čast. Penzionisan je dan nakon njegovog otvaranja u oktobru 1971. i umro samo dva mjeseca kasnije.

Uprkos smrti braće, Disneyevi filmovi i TV i dalje su bili dominantni, kompanija je izgradila parkove na obje američke obale, a još toga tek treba da dođe.

1972-1988

Mračne godine Disneya

S obzirom da su parkovi i filmovi uživo dominirali poslom, osoblje Disneyeve kompanije za animaciju smanjilo se sa 500 na 125 zaposlenih. Devet staraca je dostizalo starosnu granicu za penziju, ali su blokirali iskusne, mlađe animatore, koji su otišli u rivalske studije ili osnovali svoje.

Rukovodioci su u međuvremenu vidjeli film, a ne animaciju, kao put budućnosti. S obzirom da je polovina rukovodstva zaglavila u prošlosti i da je novi izvršni direktor Ron Miller odlučio da zauzme novi, oštriji pristup kinu, fanovi su ovo doba nazvali „mračnim dobom“ za Disneyevu animaciju. Ipak, ostatak carstva je rastao.

Već popularan u Japanu, Mickey Mouse se pojavio na jednoj od najranijih ručnih igraćih konzola, verziji Nintendo LCD uređaja za igre i sat, 1981. godine.

Godine 1982. Waltov san o "Gradu sutrašnjice" konačno je ostvaren kao the Experimental Prototype Community of Tomorrow (Eksperimentalna prototipska zajednica sutrašnjice), ili Epcot, u Disney Worldu, najvećem građevinskom projektu na planeti u to vrijeme. Međutim, verzija koja se otvorila bila je više tematski park fokusiran na nauku nego užurbana metropola koju je zamislio.

Disneylend u Japanu postao je prvi Disneyev park izvan Sjedinjenih Država kada je otvoren u Tokiju 1983. godine, iste godine kada je Walt Disney televizija prvi put emitovana zajedno sa Disney Channel-om.

Miller je otvorio Touchstone Pictures kao pododjel Disneyja kako bi objavio sadržaj za odrasle 1984. godine, a prvi film studija - Splash, u kojem su glumili Tom Hanks i Darryl Hannah - bio je hit. Kao i The Golden Girls, TV sitcom Touchstona proizveden 1985. godine, koji je trajao sedam sezona i stvarao spin-offove, međunarodne remakove, restorane i pozorišne predstave.

Međutim, nije bilo moguće izbjeći neuspjehe odjela za animaciju. Crni kotao, objavljen 1985. godine, bio je najskuplji animirani film ikada proizveden u to vrijeme. Ušao je u istoriju kao glupost koja je izgubila Disneyeve milione. Nešto je trebalo dati.

1989 – 2005

Od Broadwaya do Bahama

Ako je Disneyu bila potrebna renesansa, novi izvršni direktor Michael Eisner ju je isporučio, unoseći brodvejski muzički stil i kompjutersku tehnologiju u animirane filmove.

Mala sirena je osvojila Oskara za pjesme i partituru, što je prva Disneyeva nagrada Oskara za cjelovečernji animirani film još od Dumba 1942. godine, skoro 50 godina ranije. Novi tim je ponovio podvig sa Ljepoticom i zvijeri, Alladinom, Kraljem lavova, Pocahontas i Tarzanom u narednoj deceniji. Ovi filmovi, sa svojim gotovim showtopperima, došli su i do samog Broadway i postali hit mjuzikli.

Slijedio je sport. Kompanija Disney osnovala je tim za hokej na ledu Mighty Ducks 1993. godine, nakon uspjeha filma Mighty Ducks. Kupio je sportsku TV mrežu ESPN 1996. godine, kao dio većeg preuzimanja TV mreže ABC, a potom i bejzbol tim California Angels 1997. godine.

Euro Disney se pridružio listi parkova 1992. godine u oblaku kontroverzi, optužen od strane javnih ličnosti i intelektualaca u Francuskoj za “kulturni imperijalizam”. Trebale su tri godine, promjena imena i odluka da se služi vino u nekim restoranima u parku prije nego što je Disneyland u Parizu ostvario profit.

Ipak, rukovodioci su uvijek imali jedno oko na budućnost. Sa Pixar-om kasnih 1980-ih, Disney je razvio novu tehnologiju koja će pokretati proizvodnju svakog animiranog Disneyjevog filma u 90-ima. Nakon uspjeha Pixarove Toy Story (Priče o igračkama) 1995., dvije kompanije su ušle u 10-godišnje partnerstvo kako bi podijelile troškove i profit Pixarovih filmova.

Kako je Pixarova zvijezda rasla, a Disneyevi filmovi ponovo posrnuli, kompanija je dovela više kompanija u svoju orbitu. Kuća miša ušla je u internetsku eru kupovinom pretraživača Infoseek 1998. godine, a zatim je pokrenula vlastiti web portal pod nazivom Go.com. Pošto nije uspio da sklopi ugovore sa uspostavljenim kompanijama za krstarenje, Disney je jednostavno napravio sopstvene brodove i kupio privatno ostrvo na Bahamima. Ipak, kompanija je ušla u 21. vijek sa gubitkom. Sportski timovi su prodati zajedno sa globalnim lancem Disney Stores.

Dok je Pixar osvojio Oskara, nekoliko tradicionalno animiranih filmova koje je Disney producirao bila su razočaranja, a spin-off i nastavci nekih od njihovih najomiljenijih priča otišli su direktno na video ili DVD. Trebalo je mnogo toga razmotriti.

2006-2023

Ako ne možete da ih pobijedite, kupite ih

Uprkos gubicima na drugim mjestima, Disney je znao da je s Pixarom krenulo dobro. Nakon što je ugovor o distribuciji prošao svojim tokom, novi izvršni direktor Bob Iger nije gubio vrijeme dovodeći studio Finding Nemo pod sve veći Disneyev kišobran.

Već su kupili Kermita, Miss Piggy i ostale Muppete od Jima Hensona kada je ugovor s Pixarom prošao 2006. godine, čime je započelo novo doba u TV i filmskoj zabavi za kompaniju, uglavnom osigurano kupovinom konkurencije.

Nakon Pixara došao je Marvel, kupljen za 4 milijarde dolara 2009. godine zbog duge istorije popularnih stripova i holivudskih filmova. Tri godine kasnije Disney je kupio Lucasfilm, koji je osnovao tvorac Ratova zvijezda George Lucas, dovodeći cijelu franšizu Star Wars pod Disneyevu kontrolu, kao i filmove Indiana Jonesa i podružnice kompanije za grafiku i video igre.

Sljedeća decenija donijela je i novi pristup kulturnom predstavljanju na filmu. Jennifer Lee, koja je osvojila Oskara za Frozen, postala je glavna kreativna direktorica studija za animaciju. Tamo gdje se posljednjih 90 godina Disneyevih animacija uglavnom fokusiralo na evropske narodne priče ili životinje, ovaj novi val istraživao je Havaje i Južnu Ameriku, New Orleans i jugoistočnu Aziju. Profit je stigao.

Godine 2019, u jednoj od najvećih korporativnih poslovnih akvizicija modernog vremena, Disney je kupio 21st Century Fox od medijskog magnata Ruperta Murdocha, za više od 70 milijardi dolara. Čak je i Homer Simpson sada postao Disneyev lik.

Kada je Disney+ pokrenut kasnije te godine, na zahtjev su bili dostupni filmovi i TV emisije iz Disneya, Marvela, Pixara, Star Wars-a i National Geographica. U roku od jednog dana dobio je 10 miliona pretplatnika.

Sto godina nakon svog osnivanja u maloj kancelariji u Hollywoodu, Disney je fizički prisutan u 30 zemalja, a njegovih kanala dostiže još 100.

Možda je sve počelo u kući, s mišem, ali sada je cijeli svijet Disneyevo kraljevstvo.

federalna.ba/BBC