Kako će izgledati Sirija – pred centrima moći brojne dileme
Izraelske snage izvele su širom Sirije napade velikih razmjera, ciljajući tri glavna aerodroma i drugu stratešku vojnu infrastrukturu, uključujući glavni grad Damask. Premijer svrgnutog sirijskog predsjednika Bašara al-Asada (Bashar al-Assad) kaže da je pristao predati vlast opozicionoj Vladi spasa, na čelu sa Mohamedom
al-Baširom (Mohammed al-Bashir). Neizvjesno je kako će ubuduće izgledati Sirija. U ovom trenutku, pred glavnim centrima moći su brojne dileme.
Opozicija koja je srušila sirijski režim proglasila je opštu amnestiju za sve pripadnike sirijskih oružanih snaga i sve vojne obveznike. Bivši sirijski premijer Gazi al-Džalali (Ghazi al-Jalali) rekao je da je pristao predati vlast Sirijskoj vladi spasa sa sjedištem u Idlibu. Za to vrijeme, izraelska vojska je u svom upadu u Siriju došla nadomak Damaska, na udaljenost od 25 kilometara, nakon što je zauzela tampon zonu na jugu zemlje i preko noći izvela zračne napade na sirijsku vojsku i zračne baze. Portparol UN-a Stefan Dužarik (Stephane Dujarric) prethodno je upozorio da bi izraelska vojna aktivnost duž tampon zone Golanske visoravni u Siriji predstavljala kršenje pakta iz 1974. o razdruživanju Izraela i Sirije:
„O izraelskim planovima, mirovne snage UN-a su obavijestile izraelske kolege da će ove akcije predstavljati kršenje sporazuma o razdruživanju iz 1974. godine, da ne bi trebalo biti vojnih snaga ili aktivnosti u oblasti razdvajanja.“
Na ovo upozorenje reagovao je izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu):
„Moramo poduzeti akciju protiv mogućih prijetnji. Jedna od njih je kolaps Sporazuma o razdvajanju snaga iz 1974. između Izraela i Sirije. Ovaj sporazum, koji se održavao 50 godina, sinoć se urušio. Sirijska vojska napustila je svoje položaje. Dali smo izraelskoj vojsci komandu da preuzme ove položaje, da bismo osigurali da nema neprijateljskih sila uz granicu Izraela. Ovo je privremeni odbrambeni položaj, dok ne pronađemo odgovarajuće rješenje.“
Egipat, Katar i Saudijska Arabija su osudili izraelski upad. Regija i svjetske sile zabrinute su oko daljnjeg razvoja situacije. Moskva je zabrinuta za ruske vojne baze na obali Sredozemnog mora u Siriji. Komandant iranske Revolucionarne garde kaže da država nije oslabljena razvojem situacije. Podsjetimo, Iran i Rusija podržavali su Asadovu vladavinu od izbijanja građanskog rata u Siriji 2011. vojnom podrškom, ljudima i zračnim snagama. Teheran je rasporedio svoju Revolucionarnu gardu u Siriju, da bi zadržao saveznika na vlasti i održao teheransku “Osovinu otpora” protiv Izraela i američkog utjecaja. Profesor na Institutu za postdiplomske studije u Dohi Mohamad Elmasri smatra da će prelazak s autoritarizma na neki oblik podjele vlasti u Siriji sigurno donijeti izazove:
“To uključuje pisanje novog ustava, formiranje političkih stranaka, reformu pravosuđa, vojske i medijskog okruženja. Ali mislim da je trenutno prioritet stabilizacija zemlje.“
Predstavnik opozicione Sirijske nacionalne koalicije Džamal Asad (Jamal Assad) kaže da Sirijom trenutno upravlja Vlada spasa:
„Vlada je pod vodstvom Tahrir al-Šama. To su oni koji su vodili akcije za oslobođenje Sirije. Ali da pojasnim, Tahrir al-Šam čini 22 posto sirijskih boraca, jer među njima je i slobodna sirijska vojska, koju čine borci iz Damaska, Alepa, Homsa i drugih gradova, koji su istjerani iz svojih domova kada je sve počelo 2011. godine.“
Njemački kancelar Olaf Šolc (Sholz) i francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) složili su se sinoć u telefonskom razgovoru da su spremni sarađivati sa sirijskim pobunjeničkim grupama pod određenim uslovima. Čelnici dviju najvećih sila Evropske unije pozdravili su odlazak Asada, koji je prouzrokovao užasne patnje sirijskom narodu i veliku štetu svojoj zemlji, a koji je sada pobjegao u Rusiju.