Južna interkonekcija i dug put do konačne implementacije
Usvajanjem Zakona o Južnoj interkonekciji Federacija je dobila sigurnu alternativu ruskom plinu. Zakonodavni okvir za energetsku nezavisnost je upotpunjen i prvi je korak do spajanja Bosne i Hercegovine na evropsku plinsku mrežu. Riječ je o strateškom projektu koji je bio na čekanju čak deset godina zbog opstrukcija HDZ-a BiH i drugih stranaka s hrvatskom odrednicom. Zakonu su se protivili do kraja parlamentarne procedure i izvjesno je da će osporavati i implementaciju. A put do nje, broji se u godinama.
Južna interkonekcija. Uvod u okretanje kazaljke od Istoka ka Zapadu. Prvi korak napravljen, zakon usvojen, ali pravi posao tek predstoji. Rampa dva federalna doma je pređena, ali naredna kočnica moglo bi biti Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Sa federalnog na državni teren. Hipotetički, da Vijeće ministara i Predsjedništvo daju zeleno svjetlo za ratificiranje međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, od potpune implementacije projekta prilično smo daleko. Novu rampu mogla bi podići Hrvatska, jer apeli da se radi o novoj majorizaciji već su upućeni.
“Dobro znamo da nam je sva ova priča uzalud, ključevi su u Republici Hrvatskoj. Pošto je Hrvatska ustavom zadužena da brine o Hrvatima u Bosni i Hercegovini i svim ostalim državama u svijetu, vidjet će način kako se postupa prema Hrvatima u Federaciji, kako se Hrvati preglasavaju u domovima i parlamentima”, izjavio je Ivan Odak, delegat u Domu naroda FBiH (HDZ1990).
“Što se tiče sudjelovanja u kreiranju politika, pa i energetske suverenosti, plinske suverenosti, nekako smo imali osjećaj da smo izgubili parlamentarnu suverenost u cijelom procesu. Kako će se dalje stvari odvijati, vidjet ćemo”, kazao je Damir Džeba, delegat u Domu naroda FBiH (HDZBiH).
Ključevi, istina, jesu u Hrvatskoj. Gasovod bi trebao krenuti sa Krka, preko Zagvozda do Posušja, odakle dalje ka Mostaru, Novom Travniku, Sarajevu i ostatku Bosne. Poznatih detalja za sad nema mnogo. Implementaciju projekta u Bosni i Hercegovini vodit će BH-Gas, državna kompanija, ne po mjeri svih. Prije svega HDZ.a BiH. No, nakon svega čini se da je ova stranka došla na svoje. Ako već ne može nova kompanija, može rekonstrukcija.
“Pripremljen je Tim za implementaciju Južne interkonekcije, čije će mjesto biti na mjestu izgradnje Južne interkonekcije, i jedan sektor održavanja, koji bi brojao desetak uposlenika. Mjesto rada bi, kako struka kaže, bilo tamo gdje se bude gradila Južna interkonekcija”, najavio je Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH (SDP).
Mandat Nadzornom odboru BH-Gasa istekao je danas. U novi saziv bit će dodan još jedan član s područja Hercegovine. Sve, kažu, za dobrobit projekta. O njegovom iznosu još se samo nagađa. Tačna suma je nepoznata, ali projekcije su da neće biti manja od 200 miliona maraka. Hoće li iznos rasti, te ako da koliko, ali i kada će biti poznati ostali detalji - namjeravali smo pitati BH-Gas, ali bezuspješno. I finansijsko stanje pojasnio je ministar Lakić:
“BH-Gas je finansijski stabilna firma, s obzirom na to da je sva svoja dugovanja i obaveze prema kreditima iz dosadašnjeg perioda izmirila i na svom računu ima 28 miliona KM.”
Račun stabilan, ali iznos novca nedovoljan. To opet znači da će gas bez pomoći evropskih kreditora teško do Bosne i Hercegovine. Postavlja se pitanje kako će na novu gasifikaciju Bosne i Hercegovine gledati Evropska unija, imajuću u vidu stav koji imaju o fosilnim gorivima. Prema pisanju pojedinih medija Evropska investicijska banka i Evropska banka za obnovu i razvoj nisu spremne finansirati ovaj projekat.
Pod uslovom da nam Evropa opet progleda kroz prste, put je bez sumnje dug, kao i lista onoga što naša država mora učiniti. Je li cilj dovoljno vrijedan?
federalna.ba