Jusić: Bitno je imati podršku institucija, onda je borba s društvom lakša

Na sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije, održanoj u ponedjeljak, na dnevnom redu našao se i Zakon o civilnim žrtvama rata. Unatoč tome što je 19 zastupnika bilo suzdržano, a dva protiv, Zakon je usvojen, a njegova primjena počet će 1. januara 2024. godine. O Zakonu koji je izazvao žestoku raspravu, negodovanje određenog dijela javnosti, ali i veliki broj pozitivnih reakcija - za Dnevnik 3 su govorili Ajna Jusić, predsjednica Udruženja zaboravljena djeca rata, i Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike Federacije.

Tri decenije čekali su zakon, kazala je Jusić: „Ovo je velika pobjeda za djecu rođenu zbog rata, za majke, za preživjele – ali i za BiH jer u nekim zemljama svijeta djeca rođena iz čina seksualnog nasilja nisu zakonski definisana i priznata ka civilne žrtve rata“.

Ministar Delić je naveo koje su prednosti donesenog zakona – glavna je da je ovo lex specialis zakon.

„U zakon su prvi put uvrštene žene koje su žrtve ratnog zločina silovanja i djeca koja su rođena iz tog zločina“, istakao je ministar Delić.

Po svim istraživanjima ratnih zločina, kazao je ministar Delić, do 50 hiljada je silovanih žena u BiH, a zvaničano je registrovanih 1.200 – i taj je broj premali.

On je naveo da je tim ženama omogućeno da prijave taj zločin do kraja svog života. Objasnio je i koji je put: „Trebaju se javiti zvaničnim institucijama – centrima za socijalni rad ili službama socijalnog rada. Nekad su u nadležnosti općine, negdje kantona. Formirali smo jednu komisiju koja ima empatiju prema tim ženama i gdje će te žene puno lakše proći put prijavljivanja tog ratnog zločina – što možemo slobodno reći jer imamo zvanične presude. Mnogo će im biti jednostavnije da prođu s ovom komisijom kompletan put prijavljivanja toga nego dosad, kada su to radili u ustanovi koja nije imala dovoljno senzibiliteta prema ženama koje su preživjele jednu takvu traumu“.

Jusić je još dodala kako nisu samo žene bile žrtve ratnog seksualnog nasilja – veliki je broj i muškaraca to doživio.

„Naše majke su bile od kraja rata do danas visoko stigmatizirane, nametnuta im je sramota, šutnja, često se propitivao kredibilitet njihovih izjava, njihova dostojanstvenost i čistoća – često se to može čuti. Lično mi je važno da se o tome priča – da su silovatelji slobodni“, podsjetila je Jusić.

Na kraju je rekla da smo tek sad počeli institucionalno pričati o tome – 30 godina trajalo je targetiranje djece neprijatelja, djece koja ne pripadaju ovdje...: „Bitno je imati institucionalnu podršku i onda je borba sa društvom jednostavnija“.

federalna.ba