Još se traga za više od 1.000 žrtava genocida u Srebrenici
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari danas je obilježena 18. godišnjica prve dženaze i ukopa prvih žrtava genocida. Vrijeme prolazi, ali rane nikada neće zacijeliti, rekle su nam majke Srebrenice koje i dalje tragaju za više od 1.000 posmrtnih ostataka svojih najmilijih. Također, još jednom je bitno i podsjetiti da je Memorijalnom centru potrebna veća podrška svih nivoa vlasti, kako bi spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida mogli očuvati.
Obilježena 18. godišnjica prve dženaze u Potočarima
Bidi Osmanović u genocidu u Srebrenici je ubijen sin Faruk, koji je imao 24 godine. Njene rane su još uvijek svježe. U posljednjem ratu jer ubijena i njena majka. Njeni posmrtni ostaci su ukopani na Šehidskom mezarju Veljaci u Bratuncu. U Memorijalnom centru Potočari ukopan je njen sin Faruk.
„Obilježili smo bijelim nišanima historiju koja će trajati. Ne postoji nijedna gumica koja može ovo izbrisati. Ne govorim zbog toga da se svetimo, nego da se ne zaboravi i da se ne ponovi“, poručila je Munira Subašić, predsjednica Udruženja Pokret majke enklava Srebrenica i Žepa.
Vječni smiraj u mezarju u Potočarima do sada su našle 6652 žrtve genocida. Traga se za još više od hiljadu.
„Vjerovatno se jedan broj, nažalost, neće nikad ni pronaći, zahvaljujući oficijelnoj politici ovoga entiteta, gdje imamo situaciju da su se tijela jednih te istih žrtava u po nekoliko masovnih i primarnih grobnica nalazila“, kaže Ševket Hafizović, predsjedavajući Upravnog odbora Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari.
Memorijalni centar godinama unazad ima podršku Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica. Samo u proteklih pet godina kroz projekte u Srebrenici su uložili osam miliona maraka.
„Mi smo tu kao ministarstvo uvijek na raspolaganju. Prošle godine smo jedan projekat sa Memorijalnim centrom završili. Ove godine nastavljamo tu podršku i dalje ćemo ih realizirati“, istakao je ministar raseljenih osoba i izbjeglica FBiH Edin Ramić (SDA).
Efekti određenih projekata su vidljivi, ali je podrška i svih ostalih itekako bitna. U očuvanju historije i vječnom podsjećanju na najveći zločin – genocid, koji se dogodio u ljeto 1995. godine.
federalna.ba