Još jedan pokušaj otimanja državne imovine

Narodna Skupština Republike Srpske ovog utorka će na posebnoj sjednici glasati o Zakonu o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti. Podsjetimo, ranije usvojeni zakon u aprilu, suspendovao je visoki predstavnik Christian Schmidt, a Ustavni sud Bosne i Hercegovine u septembru ga stavio van snage. Inače, pitanje državne imovine jedan je od ključnih uvjeta koje država mora ispuniti da bi se približila Evropskoj uniji.

Milorad Dodik, predsjednik RS-a, nastavlja po starom - ponovo ignoriše državu Bosnu i Hercegovinu i odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Posebna sjednica NSRS-a zakazana je za sutra, a na stolu će se naći Prijedlog zakona o nepokretnoj imovini. Još jedan u nizu pokušaja otimanja državne imovine i izjednačavanje entiteta s državom.

“Nastavit ćemo politiku očuvanja Ustavne pozicije RS-a koja podrazumijeva očuvanje i prestanak prenosa bilo kakve nadležnosti i vraćanje nadležnosti koje su u svakom slučaju nelegitimno i pod pritiskom oduzete RS-u”, poručio je Dodik.

Preoblikovan zakon koji se već jednom našao na stolu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i dobio negativnu ocjenu - za Dodika, čini se, nije prepreka već nova prilika.

Ukoliko bi zakon sutra bio usvojen, već iduće srijede stupio bi na snagu. Unatoč činjenici da je potpisan koalicioni sporazum za novu državnu vlast u kojem bi kompromis trebao biti vodilja, Dodik od stare politike ne odustaje.

“Antiustavni pokušaj da se nepostojeći suverenitet entiteta nadredi suverenitetu države. To nije ništa drugo nego redizajniranje koncepta već sastavljene države. Da li će reagirati visoki predstavnik jer je ojačao pitanje poštivanja zakona državnom imovinom proglašenjem ništavnosti?”, pita stručnjak za državnu imovinu Muharem Cero.

Hoće li ovaj put reagovati ukoliko Prijedlog zakona bude usvojen - zasad je nepoznanica, ali takav potez zasigurno nije stran visokom predstavniku. Podsjećamo, u aprilu ove godine Christian Schmidt poništio je pokušaj vlasti entiteta RS da državnu imovinu prebaci na sebe. Prvi put je izvukao bonske ovlasti iz ladice i tim potezom stavio van snage Ukaz tadašnje predsjednice RS-a Željke Cvijanović o proglašavanju Zakona o nepokretnoj imovini.

"Svoje izvršne ovlasti sam iskoristio da povedem zemlju naprijed, a neke ljude dovedem razumu. Svi će u ovoj državi dobiti svoj pošten dio, ali ne smije biti jednostranih odluka", pojasnio je Schmidt.

A Schmidtove odluke nerijetko su okidač za žustre riječi Milorada Dodika. Osim dobro poznatog stava predsjednika RS-a da visokog predstavnika i njegove odluke ne priznaje, ovaj put nisu izostale ni prijetnje.

“Nemoj da se igra s bilo kakvim odlukama na nivou RS-a. Svaka odluka Schmidta koja bi udarala u ustavni položaj RS-a dovest će nas da odlučimo na način kako smo i ranije najavljivali. PIC koji se pojavljuje ovdje je neustavan i antidejtonski, njihove odluke za nas nisu važne”, rekao je Dodik.

Međutim, odluke PIC-a u kominikeu su jasne. Traži se hitno usvajanje zakona o državnoj imovini, a osuđuje svaki oblik secesionističke retorike u RS-u:

"Svako raspolaganje imovinom koje je izvršeno suprotno Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine je ništavno."

Vrijedi podsjetiti da je sadržaj ranije usvojenog Zakona o državnoj imovini Ustavni sud Bosne i Hercegovine na sjednici 22. septembra stavio van snage. Nakon te odluke, uslijedila je reakcija Vlade RS-a. Osudili su odluku o poništenju Zakona o nepokretnoj imovini, uz poruku da se na taj način direktno narušava dejtonsko uređenje i Ustav Bosne i Hercegovine.

"RS nema ustavnu nadležnost za regulisanje pravne materije koja je predmet Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti RS-a, jer je to nadležnost Bosne i Hercegovine", naveli su iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Dakle, da državnom imovinom raspolaže samo Bosna i Hercegovina, a da je sve ostalo ništavno, čini se, jasno je svima osim Dodiku i pristalicama njegove politike. Pitanje državne imovine jedan je od ključnih uvjeta koje je neophodno završiti da bi Bosna i Hercegovina postala članica EU, ali i da bi se zatvorio Ured OHR-a. No, upravo oni koji najviše žele odlazak OHR-a iz Bosne i Hercegovine najviše rade na njegovom ostanku.

federalna.ba