Jordan upozorava na "neposrednu prijetnju" preuzimanju Al-Akse: Mogao bi izbiti vjerski sukob

Jordan organizira hitni sastanak ministara vanjskih poslova arapskih i islamskih zemalja zbog, kako tvrdi, "neposredne" prijetnje izraelskog preuzimanja najvažnijeg vjerskog mjesta u Jerusalemu, što bi moglo "izazvati vjerski sukob".

Sastanak u srijedu i upozorenje Jordana uslijedili su nakon niza sve češćih upada jevrejskih vjerskih ekstremista na prostor oko džamije Al-Aksa i Kupole na stijeni, uz podršku pojedinih izraelskih zvaničnika.

Jordan navodi da se time krši sporazum o statusu quo koji nadzire hašemitska monarhija, prema kojem je samo muslimanima dozvoljeno obavljanje molitve na tom mjestu.

Ben-Gvir predvodio upad na kompleks Al-Akse

Dana 23. jula više od 2.000 Izraelaca iz vjersko-desničarskih krugova – uglavnom doseljenika predvođenih ministrom nacionalne sigurnosti Itamarom Ben-Gvirom – ušlo je na kompleks koji Jevreji nazivaju Brdo hrama.

Oni su se molili i obavljali vjerske obrede širom prostora, što su jordanski zvaničnici ocijenili kao najteže kršenje statusa quo u modernoj historiji.

Aman je također zabrinut zbog nedavnog regrutiranja vjerskih Jevreja za posebnu policijsku jedinicu zaduženu za Brdo hrama, kao i zbog mogućih novih izazova tradicionalnom jordanskom starateljstvu tokom velikih jevrejskih praznika u septembru.

Jordan upozorava na mogućnost vjerskog sukoba

"Ovo je stalna prijetnja, opasna prijetnja kojoj pokušavamo suprotstaviti svim mogućim sredstvima", rekao je jordanski ministar vanjskih poslova Ayman Safadi.

"Upozoravamo da narušavanje statusa quo može izazvati vjerski sukob koji će se proširiti izvan Palestine i Jordana na cijeli muslimanski svijet", dodao je.

Safadi će biti domaćin sastanka na kojem će učestvovati ministri vanjskih poslova zemalja članica Arapske lige, kao i predstavnici Turske, Indonezije, Malezije i Pakistana.

Jordansko starateljstvo nad kompleksom Al-Akse datira još iz osmanskog perioda, dok je status quo nad vjerskim mjestima u Jerusalemu potvrđen Berlinskim ugovorom iz 1878. godine.

Uloga hašemitskog kraljevstva proširena je u 20. stoljeću i na kršćanska sveta mjesta, a potvrđena je nakon rata 1967. godine i mirovnim sporazumom Izraela i Jordana iz 1994. godine.

Jordan strahuje od novih raseljavanja Palestinaca

Jordan je posebno zabrinut zbog posljedica izraelske politike na Zapadnoj obali, za koju strahuje da bi mogla dovesti do masovnog protjerivanja Palestinaca i ozbiljno destabilizirati zemlju.

"Naš stav je jasan: to je crvena linija koju nećemo dozvoliti da bude pređena. Svima smo jasno stavili do znanja da ćemo učiniti sve što je potrebno kako bismo spriječili svaki pokušaj izraelskog raseljavanja Palestinaca u Jordan", rekao je Safadi.

Dodao je da bi takav potez predstavljao kršenje međunarodnog prava i dodatnu eskalaciju sukoba.

Dodatne tenzije izazvao je i spor oko snabdijevanja vodom. Izrael je odbio obnoviti sporazum iz 2021. godine prema kojem je Jordanu isporučivao 100 miliona kubnih metara vode godišnje.

Aman smatra da su izraelski potezi u Jerusalemu, na Zapadnoj obali i u vezi s vodosnabdijevanjem povećali politički pritisak na jordansku monarhiju zbog održavanja odnosa s Izraelom.

Američko prisustvo u Jordanu izaziva političke pritiske

Jordan decenijama smatra američko vojno prisustvo sigurnosnim osloncem, ali ono je istovremeno postalo političko pitanje, posebno nakon što je jordansko ratno zrakoplovstvo učestvovalo u obaranju iranskih dronova i projektila usmjerenih prema Izraelu.

Prošlog mjeseca nekoliko stotina istaknutih ličnosti iz političkog, pravnog i kulturnog života Jordana potpisalo je otvoreno pismo kojim se traži povlačenje američkih snaga.

U pismu se navodi da njihovo prisustvo "izlaže Jordan sigurnosnim, političkim i ekonomskim rizicima" te povećava mogućnost uvlačenja zemlje u regionalni sukob, prenosi The Guardian.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.