"Jednak i naseljiv svijet je moguć": Akademici predstavljaju ambicioznu viziju opstanka planete

Čovječanstvo može podići životni standard, smanjiti nejednakost i zadržati globalno zagrijavanje unutar porasta od 2°C, tvrdi novi izvještaj Svjetske laboratorije za nejednakost (World Inequality Lab – WIL), javlja The Guardian.

Izvještaj, nazvan Global Justice Report, predstavlja najopsežniji pokušaj da se sagleda tzv. polikriza koja prijeti klimatskim slomom, političkim ekstremizmom i rastućom ekonomskom i socijalnom tenzijom.

Ključne preporuke za transformaciju

Autori izvještaja predlažu smjele mjere, uključujući visoke poreze na milijardere; značajno smanjenje radnih sati; promjenu prehrambenih navika i preusmjeravanje investicija iz industrijskih i rudarskih sektora ka obrazovanju i zdravstvu.

Ako se ove mjere implementiraju, 89 % svjetske populacije moglo bi do 2100. godine udvostručiti svoj prihod, a globalno zagrijavanje bi se zadržalo ispod 2°C iznad predindustrijske razine.

Thomas Piketty, direktor WIL-a i profesor na Pariškoj školi ekonomije, ističe: „Ideologija koju vidimo kod Trumpa i njegovih ‘malih Trumpoa’ širom svijeta jednostavno neće dati rezultate. Na kraju će biti neophodno uspostaviti kooperativnu redistribuciju resursa i moći, jer alternativa vodi katastrofalnim ishodima – na okoliš, klimu i društvo.“

Koncept suficijencije i ekonomske transformacije

Temelj izvještaja je koncept suficijencije, ideja da ljudi mogu živjeti prosperitetno i zdravo bez stalnog gomilanja materijalnih dobara koja uništavaju prirodni svijet.

Predložene mjere uključuju smanjenje prosječnog radnog vremena sa 2.100 sati godišnje na 1.000 sati, što je ekvivalent dvodnevne i pol radne sedmice; smanjenje konzumacije crvenog mesa, ključnog uzroka krčenja šuma i ekoloških problema; preusmjeravanje ekonomije prema nisko-konzumnim sektorima, uz udvostručenje troškova za obrazovanje (8.400 eura po osobi) i zdravstvo (14.400 eura po osobi).

Piketty objašnjava: „Jedan dodatni euro BDP-a u obrazovanju i zdravstvu troši tri do četiri puta manje resursa i energije nego euro u proizvodnom sektoru. Zato su sektorske promjene od ogromne važnosti.“

Borba protiv nejednakosti

Plan predviđa prosječni bruto nacionalni prihod po stanovniku od 5.000 eura mjesečno do kraja stoljeća, uz najveće dobitke za Globalni jug.

Milijarderi, koji čine samo 0,001 % svjetske populacije, bili bi visoko oporezovani. Njihov udio u globalnom bogatstvu pao bi sa 6 % na 0,05 %, dok bi udio donjih 50 % populacije porastao s 2 % na 30 %.

Klimatski ciljevi i dekarbonizacija

Glavni cilj je smanjenje emisija na gotovo nulu. Izvještaj koristi tri scenarija dekarbonizacije Međunarodne agencije za energiju i projicira ih do 2100. godine.

U najambicioznijem planu, kapital se preusmjerava iz ruku najbogatijih prema obnovljivim izvorima energije, čime bi se postigla potpuna dekarbonizacija i elektrifikacija do 2050. godine.

Očekuje se da bi takve mjere ograničile globalno zagrijavanje na 1,8°C do kraja stoljeća, znatno ispod katastrofalnih 4–4,5°C u scenarijima sporog smanjenja emisija.

Globalni fond za pravdu i financiranje transformacije

Praktične mjere uključuju uspostavljanje Globalnog fonda za pravdu koji bi financirao energetsku tranziciju i povećao izdvajanja za obrazovanje i zdravstvo na 38 % svjetskog BDP-a (s trenutnih 13 %); formiranje svjetskog suverenog fonda za uravnoteženje javnog i privatnog bogatstva, vraćajući ga na razine iz 1970. godine.

Autori zaključuju: „Naseljiv i jednak 21. vijek je materijalno moguć. Ono što stoji na putu nije tehnička nemogućnost nego politički izbor i teško, ali ključno, građenje koalicije koja će to podržati.“

Cornelia Mohren, koautorica i koordinatorica za okoliš u WIL-u, dodaje: „Izvještaj je vizionarski, možda utopijski, ali to je potrebno da pokažemo da su alternative moguće. Daje nam nadu i pokazuje kako se može kombinirati jednakost sa održavanjem unutar karbonskih granica.“

Piketty naglašava da istorijski primjeri Švedske i Norveške pokazuju da je smanjenje nejednakosti i refokusiranje investicija prema zdravstvu i obrazovanju ostvarivo.

Zaključak: Jednakost i održivost idu zajedno

Bez istovremenog rješavanja nejednakosti i očuvanja planeta, vlade riskiraju ponavljanje grešaka koje su dovele do protesta Žutih prsluka u Francuskoj protiv poreza na ugljik, koji bi najviše pogodio srednju i radničku klasu.

Izvještaj će biti predstavljen i diskutovan na Svjetskoj konferenciji o nejednakosti u Parizu od 4. do 6. juna, uz prisustvo značajnih stručnjaka poput Ha-Joona Changa, Branka Milanovića, Jeana Drèzea, Jayatija Ghosha, Mariana Mazzucatoa, Lea Ypia i Gabriela Zucmana.

Jason Hickel, profesor na Autonomnom univerzitetu u Barceloni, ističe: „Sve ovo je tehnički ostvarivo – možemo živjeti dobro za sve unutar granica planeta – ali zahtijeva organizovanu političku borbu da se ostvari.“

federalna.ba