Je li federalna vlast obećala mnogo više nego što je mogla ispuniti?
Analiziramo: obećano, urađeno, ostavljeno za kasnije. Rad Federalnog parlamenta proteklu godinu obilježili su blokiran rad komisija, pokušaj pronalaska rješenja i tek nekoliko bitnih zakona poput onog o registru pedofila. S druge strane, Vlada Federacije zasjedala je redovno, ali i ona je obećavala više nego što je uspjela ispuniti.
Trnovit put do imenovanja Vlade Federacije, deblokade, pa pat-pozicija. Potpredsjednik Federacije Refik Lendo mjesecima je odbijao staviti potpis na imenovanje, jer SDA-u nije pripalo parče vlasti. Christian Schmidt presjekao. Iskoristio bonske ovlasti i odblokirao formiranje Federalne vlade. No, na poligonu Federalnog parlamenta neizvjesnost je nezaobilazan faktor. Period iza nas obilježile su blokade važnih komisija i mali broj zasjedanja u oba doma. U fokusu neslaganja i suprostavljeni statovi vladajućih i opozicije. Zadaća polovično odrađena, u vladajućim redovima dijele zadovoljavajuće ocjene. Dovoljne za prolaz.
“U situaciji kada opoizicija bespotrebno blokira dvije ključne komisije, sve u svemu, kad se sabere – zadovoljavajuće”, ocijenio je Damir Mašić, šef Kluba SDP u Zastupničkom domu FBiH.
“Ocjena jeste zadovoljavajuća, ali sasvim sigurno da je moglo još brže energičnije i bolje”, smatra Mirsad Čamdžić, šef Kluba NS u Zastupničkom domu FBiH.
Da je moglo bolje - dijele mišljenje i u opozicionim taborima. Najviše zamjerki na rad vlasti upućeno zbog prioriteta imenovanja. Iz ladice, ipak, izvađeni važni dugoočekivani zakoni, među njima Zakon o registru pedofila, ali i Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata. Nakon niza godina bez izdvajanja, rebalansom budžeta za Fond solidarnosti osigurano 10 miliona maraka. Međutim, budžet za 2024. godinu i dalje čeka svoj red. Kraj januara krajnji rok. Opozicija upozorava.
“Vrlo teško između sebe oni artikuliraju zahtjeve koji su vrlo veliki. Mislim da se iza toga krije to da ovako sročena koalicija vrlo nestabilna”, ocjenjuje Fadil Novalić, zastupnik SDA u Zastupničkom domu FBiH.
“Trenutna vlast se uglavnom bavi imenovanjima na pozicije i pokušajem instaliranja Vukoje u Ustavni sud”, kaže Salko Zildžić, zastupnik SDA u Zastupničkom domu FBiH.
“Sve ono što je trebalo biti neka nova najavljena praksa da se ne krši zakon o budžetu i procedura donošenja budžeta na koju smo se žalili proteklih godina, a sada svjedočimo stanju koje je još gore”, smatra Alma Kratina, zastupnica DF-a u Zastupničkom domu FBiH.
A svjedočimo mjesecima unazad nizu propalih pokušaja rješenja u Zakonodavno-pravnoj komisiji Zastupničkog doma. Ni u Komisiji za izbor i imenovanje situacija ništa bolja. Kvoruma nema, blokade na snazi. Razlog im zajednički - nepojavljivanje članova Komisije iz opozicije. Stavovi odavno poznati, ali i tačke sporenja. Izmjene pravilnika i imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH.
“Kada usvojimo poslovnik postojat će komsije, radna tijela, procedure će se morati poštovati, ali će biti puno teže zaustavljati i nećemo više biti u situaciji da parlament od 98 zastupnika bude talac tri zastupnika koji ne dolaze”, rekao je Belmin Zukan, predsjedavajući Zakonodavno-pravne komisije u Zastupničkom domu FBiH (SDP).
U odnosu na Federalni parlament, u Vladi Federacije situacija znatno bolja. Sjednice redovne, tačke s dnevnog reda usvojene, blokada nema. Ali nema ni novih reformskih zakona. Podsjetnik na usvojene u prvih 100 dana.
“Usvojen set energetskih zakona koji je dobio potvrdu i u Parlamentu, imamo okončanu tu priču, što je jedan i od uslova na ispunjavanju naših obaveza na putu prema EU”, pojašnjavao je u augustu Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP).
Nakon toga redala su se obećanja. U fokusu za građane najbitnije, ali i najglasnije najavljivano: minimalna plaća u iznosu od 1.000 maraka. Obećano da će građani Federacije imati najveću minimalnu plaću u regiji od 1. januara 2024. godine. Ali sve ostalo na obećanju.
“Od 1. januara Federacija kreće s primjenom velikog seta fiskalnih zakona. Imat ćemo najvišu minimalnu platu u regionu, a to je 1.000 KM, i imat ćemo najniže opterećenje na platu u iznosu, što će biti velika poruka investitorima”, obećavao je u oktobru Vojin Mijatović, ministar razvoja, poduzetništva i obrta FBiH (SDP).
Minimalna plaća od 1.000 maraka izostala, ali nije preporuka poslodavcima. Do sredine iduće godine radnicima mogu uplatiti do 2.500 maraka. Dakle, mogu, ali ne moraju.
“Omogućavamo u narednih šest mjeseci svim poslodavcima da uposlenicima isplate bez dodatnih obaveza dvije prosječne plate. Mogu to uraditi jednokratno mogu u više rata”, poručio je Nikšić.
Set fiskalnih zakona na čekanju. Međutim, poskupljene električne energije provedeno. Sve ostalo u zakonskom okviru od 20 posto. Domaćinstva pošteđena, barem od direktnih povećanja. Kao vid pomoći građanima cijene za 40 osnovnih životnih namirnica ostaju zaključane do marta.
federalna.ba