Jatić: Vlast štedi na zdravstvu; Đipa: Programi za mlade površni

"Radimo uvijek sa jednim velikim tempom, pogotovo u ovom periodu kad imamo dosta virusnih infekcija gornjih respiratornih puteva, ali rekao bih uobičajen tempo za nas", istakao je u Rezimeu dr. Zaim Jatić, predsjednik Udruženja ljekara porodične medicine FBiH.

Predstavnik Instituta za razvoj mladih KULT Aziz Đipa navodi da su prilično zabrinuti zbog trenda odlaska mladih iz BiH.

"Institut za razvoj mladih je u prethodnom periodu radio istraživanja o položajima i potrebama mladih na cijelom području BiH. Jedan od podataka koji je nas najviše brinuo jeste to da je 51,3% mladih iskazalo želju da napusti BiH. To je jako zabrinjavajući podatak iz ugla demografije."

Jatić smatra da je zdravstveni sistem iznad prosjeka cjelokupnog društva.

"Zato što je koncentrirana veoma kvalificirana radna snaga i naš najveći problem je što idu i moji vršnjaci, a jedan od razloga, pored ekonomije, je sigurnost, a vrlo visoko na ljestvici je i zdravstveni sistem. Imamo standarde koji su zastarjeli po kojima trebamo određeni broj zdravtsvenih ljekara i medicinskih sredstava i ti zastarjeli standardi nisu ispunjeni, tako da nas uvijek fali 20-30%. Po evropskim standardima ti bi brojevi bili možda 50-60% da nas fali. Mi u odnosu na evropske zemlje imamo duplo ili troduplo manje doktora, a možda šest puta manje medicinskih sestara po glavi stanovnika. To je glavni problem gužvi, glavni problem zdravstvene zaštite - veliki nedostatak kadra."

Dodaje da je problem štednja novca.

"Oteže se sa zapošljavanjem. Iako ti fali kadra otežeš da bi uštedio zato što imamo jedan neefikasan zdravstveni sistem. Puno se novca troši bezuspješno. Jedan veliki zdravstveni aparat u kojem imamo 25% nemedicinskog kadra, sistem u kojem nema dovoljno dobre saradnje, sistem koji reaguje na posljedicu, nije proaktivan, ne planira se zdravstvena zaštita, ne radi se puno prevencija nego se čeka da se pojavi problem pa da s eonda pokuša reagovati. Mislim da zdravstvene ustanove pojedine ne zapošljavaju zato što pokušavaju da uštede novac. To je za mene jedan loš način ekonomisanja i trpe i građani i zdravstveni radnici."

Jatić: Mladi nisu naučili koristiti zdravstveni sistem

Đipa ističe da su obrazovanje i zapošljavanje dvije dominantne kategorije kada je riječ o očekivanjima mladih od vlasti.

"Dakle položaj na tržištu rada i obrazovanje koje će biti u skladu sa potrebama sa tržištem rada. Treća stavka koja im je bitna je kvalitetna zdravtstvena zaštita. Nakon toga dolazi sigurnost. Mladi ljudi nemaju puno kontakta sa zdravstvenim sektorom i s te strane uglavnom odgovaraju da ne koriste zdravstvene usluge. Međutim, oni koji koriste te usluge, oko jedna trećina njih nam je rekla da su zadovoljni ili jako zadovoljni uslugama koje su dobili u okviru lokalnih domova zdravlja."

Jatić kaže da mladi nisu naučili koristiti zdravstveni sistem.

"Žele moderne tehnike komunikacije a mi im to ne omogućavamo upravo zato što smo zastarjeli. Za nas je najvažnije da se promijene standardi i normativi. Da na zakonski način omogućimo povećanje broja zdravstvenih radnika."

Đipa naglašava da vlast do sada nije bila previše naklonjena mladima.

"U zadnjih par godina postoji veća tendencija da su mladu prisutni u političkom diskursu. U praksi sje, na nivou lokalnih zajednica, prisutna promjena prisutpa prema mladima. Mladima se treba baviti sistemski, proaktivno. Nema mjere efekata određenih poteza koje povlačimo."

Đipa: Interes za pokretanje biznisa kod mladih vrlo izražen

Na pitanje kakav je interes mladih za angažman u zdravstvenom sektoru Jatić odgovara: "Veliki. Svako ko završi teške fakultete kao što je medicina, zdravstveni fakultet, stomatologija, farmacija, on bi želio da počne odmah raditi. Oni znaju da je ogromna potreba za njima, ali da su oni na biroima. Poražavajuće je da mi izvozimo doktore i medicinske sestre."

Đipa smatra da je freelance samo jedna od oblasti koju bi trebalo urediti konkretnije, te da zakonska regulativa generalno ne prati moderne trendove.

Jatić naglašava da je bitno samo koliko su oni koji odlučuju zainteresovani za građane.

Đipa navodi da je interes za pokretanje biznisa kod mladih vrlo izražen.

"Skoro pola mladih je reklo da bi rado pokrenulo biznis ako bi imali određene uslove, odnosno podršku. To s jedne strane jeste finansijska podrška, ali i sektori koji bi trebalo da je prate. Proces jeste složen. Ako želimo uspješne mlade biznismene treba da im pružimo veću podršku."

"Mladi žele da idu brzo. Koliko je to brzo štetno za njih, ne znam. Ali oni žele da sve što se dešava, se dešava brzo. Samo im trebamo pomoći da voze to brzo sigurno, da znaju upravljati svojim životima", istakao je Jatić.

"Mladi bi prije svega trebalo da se upoznaju sa svojim zakonskim mogućnostima", zaključio je Đipa.

federalna.ba