Japan obilježio 81. godišnjicu bombardovanja Hirošime: Premijerka poručila da svijet mora biti bez nuklearnog oružja

Japan je u srijedu obilježio 81. godišnjicu atomskog bombardovanja Hirošime, a premijerka Sanae Takaichi poručila je da njena zemlja ima trajnu misiju da doprinese stvaranju svijeta bez nuklearnog oružja.

Prema izvještaju državne televizije NHK, centralna komemoracija održana je u Memorijalnom parku mira u Hirošimi, gdje su se okupili preživjeli atomskog napada (hibakuše), građani, predstavnici japanske vlade i međunarodne zajednice.

"Japan ima nepokolebljivu misiju"

U obraćanju prisutnima Takaichi je istakla da će japanska vlada nastaviti ulagati realistične i praktične napore kako bi doprinijela globalnom nuklearnom razoružanju.

– Kao jedina zemlja koja je u ratu doživjela strahote nuklearnog razaranja, Japan ima nepokolebljivu misiju u nastojanju da stvori svijet oslobođen nuklearnog oružja – rekla je premijerka.

Dodala je da Japan podržava tri antinuklearna principa te naglasila da se tragedije poput onih u Hirošimi i Nagasakiju nikada ne smiju ponoviti.

Izostala jasna potvrda antinuklearnih principa

Ipak, pažnju javnosti privuklo je to što Takaichi nije izričito potvrdila nastavak primjene tri antinuklearna principa Japana, koji podrazumijevaju da zemlja neće proizvoditi, posjedovati niti dopustiti raspoređivanje nuklearnog oružja na svojoj teritoriji.

Takav pristup izazvao je komentare dijela javnosti i analitičara, s obzirom na sve složenije sigurnosno okruženje u istočnoj Aziji.

Poziv svjetskim liderima na nuklearno razoružanje

Gradonačelnik Hirošime Kazumi Matsui upozorio je da se nuklearno oružje i dalje koristi kao sredstvo zastrašivanja u međunarodnim odnosima te pozvao svjetske lidere da ulože ozbiljnije napore u njegovo potpuno uklanjanje.

Hirošima simbol razaranja i opomena svijetu

Sjedinjene Američke Države bacile su prvu atomsku bombu na Hirošimu 6. augusta 1945. godine, pred kraj Drugog svjetskog rata.

U eksploziji je uništeno oko 90 posto grada, a procjenjuje se da je u prvim trenucima poginulo približno 80.000 ljudi. Konačan broj žrtava bio je znatno veći zbog posljedica radijacije i teških povreda koje su uslijedile u mjesecima i godinama nakon napada.

federalna.ba/AA