Izraelski špijunski program "Pegaz": Na meti novinari, aktivisti i advokati

Aktivisti pokreta za ljudska prava, novinari i advokati širom svijeta bili su meta špijunskog programa "Pegasus" (Pegaz) koji je izraelska firma "NSO" prodala državama širom svijeta, prenijeli su svjetski mediji.

Optužbe o upotrebi programa "Pegaz" prenijeli su brojni mediji poput "Washington posta", "Guardiana", "Monda" i 14 drugih medijskih organizacija širom svijeta.

Program "Pegaz" ubacuje se u pametne telefone "iPhone" i sa operativnim sistemom "android" kako bi operaterima omogućio izvlačenje poruka, fotografija ili elektronske pošte, snimanje razgovora i neprimjetno aktivira mikrofon.

Prema navodima medija, razne ličnosti nalaze se na listi od oko 50.000 telefonskih brojeva koji su bile od interesa kompaniji "NSO". Nije poznato odakle je lista stigla niti čiji su telefoni bili meta prisluškivanja.

Mediji ističu da se oko 180 novinara nalazi na listi, a među njima su radnici "France Pressea", "CNN-a", "New York Timesa", "Al Jazeerae" i mnogih drugih.

Firma "NSO" negira krivicu i tvrdi da je program namijenjen za upotrebu protiv kriminalaca i terorista i da je dostupan samo vojnim, bezbjednosnim i obavještajnim agencija zemalja u kojima se poštuju ljudska prava. 

Podaci koji su procurili u javnost pokazuju da su disidenti i oni koji im pomažu istaknuti među onima kojima prijeti špijunski softver NSO.

Telefonski podaci sugeriraju da su advokati za ljudska prava, aktivisti i disidenti širom svijeta odabrani kao mogući kandidati za invazivni nadzor putem njihovih telefona.

Brojevi njihovih mobilnih telefona pojavili su se u procurjelim evidencijama, što ukazuje na to da su odabrani prije mogućeg nadzora od strane vladinih klijenata izraelske tvrtke NSO Group, koja je razvila špijunski softver Pegasus.

Zapise je prikupila neprofitna organizacija Forbiden Sories i podijelila ih s konzorcijem medija, uključujući Guardian.

NSO je više puta rekao da je Pegaz (Pegasus), koji može pristupiti svim podacima na uređaju mete, kao i pretvoriti ih u audio ili video snimač, namijenjen samo za upotrebu protiv terorista i teških kriminalaca.

Ipak, odabir aktivista, neistomišljenika i novinara od strane klijenata NSO-a daje sasvim drugačiju sliku, iako će za nju reći da je mračno predvidljiva s obzirom na to da je alat prodat nekim od najrepresivnijih svjetskih režima.

Aktivisti u opasnosti od praćenja

U Azerbejdžanu, gdje dugogodišnji diktator Ilham Aliyev ne toleriše neslaganja, u podacima u koje je The Guardian imao uvid pojavljuju se brojni aktivisti. Neki su kasnije pronašli svoje lične prepiskeili intimne fotografije objavljene na mreži ili na televiziji.

Telefonski brojevi šest disidenata ili aktivista u zemlji čija je privatna prepiska objavljena u šaljivom televizijskom programu 2019. godine navedeni su u evidenciji koja je procurila u javnost.

Ženske aktivistice često su na meti seksualnog kompromata. U jednom posebno eklatantnom slučaju 2019. godine, aktivistica civilnog društva i novinarka Fatima Movlamli, tada 18-godišnjakinja, vidjela je intimne fotografije procurile na lažnu Facebook stranicu.

Nije jasno kako se došlo do  fotografija, a Movlamli vjeruje da je neko pristupio njenim privatnim podacima kada joj je policija tokom nasilnog ispitivanja oduzela telefon i prisilila je da ga otključa. Njen se broj također nalazio u evidencijama do kojih je došao konzorcij.

"U toj dobi nisam u potpunosti shvatala da sam žena, sramila sam se što imam žensko tijelo i što su me ljudi vidjeli nagu", rekla je Movlamli. Opisala je to iskustvo kao "teško podnošljivo" i dodala da ju je dovelo do samoubilačkih misli. "U ovoj su zemlji žene osuđene živjeti u granicama onoga što muškarci žele i mogu linčovati ženu samo zato što vide njezino tijelo."

Bez forenzičke analize uređaja nije moguće potvrditi uspješan pokušaj ili infekciju Pegazom. Movlamli je rekla da redovno resetira telefon ili mijenja uređaj, pa analiza nije bila moguća.

U Indiji su u podacima pronađeni brojevi raznih aktivista

Umar Khalid, studentski aktivist sa sveučilišta Jawaharlal Nehru u Delhiju i čelnik Demokratske studentske unije, izabran je prije mogućeg ciljanja krajem 2018. godine, malo prije nego što je protiv njega podignuta optužnica za pobunu. Uhapšen je u septembru 2020. godine pod optužbom za organiziranje nereda, a policija je tvrdila da dokazi protiv njega uključuju više od milion stranica podataka prikupljenih s njegovog mobitela, bez da je bilo jasno kako su informacije pribavljene. U zatvoru je i čeka suđenje.

U podacima su bili i mobilni brojevi pisaca, advokata i umjetnika koji su se zalagali za prava autohtonih zajednica i indijanaca niže kaste. Članovi mreže uhapšeni su tokom posljednje tri godine i optuženi za teroristička djela, uključujući zavjeru za atentat na indijskog premijera Narendru Modija. Mreža je uključivala 84-godišnjeg jezuitskog svećenika, Stan Swamyja, koji je preminuo ovog mjeseca nakon što je u zatvoru obolio od Covida-19.

Evidencija pokazuje da je nekoliko osoba optuženih da su Swamyjevi suučesnici, uključujući Hany Babu, Shoma Sen i Rona Wilson, odabrano za moguće ciljanje u mjesecima prije i godinama nakon hapšenja.

Loujain al-Hathloul, najistaknutija aktivistica za prava žena u Saudijskoj Arabiji, odabrana je za moguće prisluškivanje samo nekoliko sedmica prije otmice u Ujedinjenim Arapskim Emiratima 2018. godine i prisilnog povratka u Saudijsku Arabiju, gdje je bila zatvorena tri godine i navodno mučena. Vjeruje se da su Hathloulu odabrali Ujedinjeni arapski emirati, poznati klijent NSO-a i bliski saveznik Saudijske Arabije.

Uprkos puštanju iz zatvora u februaru 2021. godine, saudijska aktivistica ne smije razgovarati s novinarima niti se slobodno kretati unutar Saudijske Arabije, a još uvijek podliježe zabrani putovanja. Njen se mobitel nije mogao dobiti niti testirati na dokaze da je „zaražen“ ili hakiran.

Hathloul je prethodno otkrila da su joj mailovi hakirani. "Pretpostavljam da su ih hakirali kako bi znali mrežu ljudi s kojima se ona organizira", rekla je Hala al-Dosari, američka saudijska aktivistica koja je komunicirala s Hathloul prije hapšenja 2018. godine.

Dosari je rekla da su saudijske vlasti pribavile nejavne informacije o dnevnicama od oko 50 eura dnevno koje je Hathloul primala zbog svojih aktivnosti, moguće putem njenog mobilnog telefona. Podaci u Meksiku pokazuju široku selekciju aktivista, advokata i boraca za ljudska prava koji su vjerovatno prisluškivani, uključujući Eduarda Ferrera Mac-Gregora Poisota, suca koji je bio predsjednik Suda za ljudska prava i Alejandra Solalindea, katoličkog svećenika i velikoh zagovornika prava migranata.

Solalinde je rekao da vjeruje da je prethodna meksička vlada "tražila nešto što bi naštetilo mom ugledu i koristilo me kao ucjenu" zbog njegove podrške političkom suparniku, a rekao je i da ga je agent bivše nacionalne obavještajne agencije (Cisen) upozorio da je pod nadzorom.

John Scott-Railton iz Citizen Laba, koji je objavio izvještaj o praćenju emiratskog aktivista Ahmeda Mansoora Pegazom još 2016. godine, rekao je: „Praćenje neistomišljenika trebalo bi se tretirati kao i špijuniranje šefova država , ambasadora,  velikih korporacija i saradnika odbrane. "

I advokati u opasnosti

Advokati također imaju veliku ulogu u podacima koji su procurili.

Rodney Dixon, ugledni advokat sa sjedištem u Londonu, koji je preuzeo brojne važne slučajeve ljudskih prava, odabran je za praćenje 2019. Forenzička analiza njegovog uređaja pokazala je aktivnosti povezane s Pegazom, ali nije „infekcija“ nije uspjela.

Među njegovim klijentima su Matthew Hedges, britanski doktorant koji je zatvoren u Ujedinjenim arapskim emiratima i Hatice Cengiz, zaručnica ubijenog saudijskog novinara Jamala Khashoggija. I ona je bila na meti Pegaza, forenzičari su pokazali dokaze o uspješnoj „infekciji“. Dixon je rekao: „Niko ne smije biti meta na ovaj način. Za advokate to je posebno zabrinjavajuće jer krši temeljna načela privilegiranosti i povjerljivosti između advokata i klijenta koja su ključna za pravičan i pravedan pravni postupak. "

Forenzička analiza na telefonu francuskog odvjetnika za ljudska prava Josepha Brehama pokazuje da je više puta kompromitirana Pegazom 2019. godine, a procurili podaci sugeriraju da je narudžba za praćenje stigla iz Maroka.

“Ne postoji opravdanje za stranu državu da prisluškuje francuskog advokata. Nema opravdanja na pravnoj, etičkoj ili moralnoj razini ”, rekao je.

Brojevi dvoje advokata koji vode tužbu protiv NSO-a u ime Omara Abdulaziza, Saudijca koji živi u emigraciji u Kanadi, također se nalaze u podacima koji su procurili. Abdulaziz je bio bliski saradnik i prijatelj Khashoggija.

Analizom mobilnih telefona oba advokata nisu pronađeni dokazi o bilo kakvom pokušaju upotrebe softvera Pegasus protiv njih.

"Ne samo da hakiraju ljude zbog njihovih političkih aktivnosti, već ako te (žrtve) traže bilo kakvu odgovornost, oni će krenuti za ljudima koji im pomažu", rekao je jedan od advokata koji je zatražio da ih ne imenuju. Glasnogovornik indijske vlade rekao je: "Navodi u vezi s vladinim prisluškivanjem nad određenim ljudima nemaju nikakvu konkretnu osnovu niti ima istine u tome." Vlade Maroka, Azerbejdžana i Meksika do trenutka objavljivanja nisu odgovorile na zahtjeve za komentar.

NSO Group je tvrdila da će raskinuti sa klijentima ukoliko zloupotrebe Pegaz. U odgovoru konzorciju negirali su da su procurili podaci bili dokaz prisluškivanja i praćenja s Pegazom i naveli da će "i dalje istraživati sve vjerodostojne tvrdnje o zlouptrebi i poduzimati odgovarajuće mjere na temelju rezultata tih istraga".

Korištenje špijunskog softvera i hakiranje u zemlji poput Azerbejdžana, gdje se čini da sje kompromitiranje aktivista, vladina politika, može imati hladan učinak ne samo na one ciljane, već i na civilno društvo.

Samed Rahimli, azerbejdžanski advokat za ljudska prava, čiji je  broj bio mešu podacima, rekao je da je upotreba kompromata otežala život aktivistima u zemlji, posebno aktivisticama. “Mnogi se ljudi boje živjeti svoj život na normalan način. Mnogi se također suočavaju s psihološkim problemima i traže stručnu podršku. "

federalna.ba/The Guardian