Izrael bombardovao Iran, Teheran uzvratio novim raketnim napadima

Izrael i Iran ponovo su razmijenili direktne vojne udare, dodatno produbljujući jednu od najozbiljnijih sigurnosnih kriza na Bliskom istoku posljednjih godina. Novi val sukoba zaprijetio je potpunim urušavanjem krhkog primirja koje je na snazi od aprila te izazvao strah od širenja rata na cijelu regiju.

Izraelske zračne snage izvele su u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak napade na ciljeve u centralnim i zapadnim dijelovima Irana, navodeći da su djelovale kao odgovor na prethodne iranske raketne udare na izraelsku teritoriju.

Iranski državni mediji izvijestili su da su se eksplozije čule u nekoliko većih gradova, uključujući Isfahan, Karaj, Tabriz i glavni grad Teheran. Očevici iz iranske prijestolnice naveli su da se najmanje jedna snažna eksplozija čula zapadno od grada.

Nedugo nakon početka napada, iranske vlasti zatvorile su zračni prostor u području oko Međunarodnog aerodroma Imam Khomeini, glavne međunarodne zračne luke u zemlji.

Izrael: Gađani vojni ciljevi

Izraelska vojska saopćila je da su tokom operacije pogođeni vojni ciljevi povezani s iranskim vlastima.

– Prije kratkog vremena, Izraelsko ratno zrakoplovstvo pogodilo je vojne ciljeve koji pripadaju terorističkom režimu u Iranu, u zapadnim i centralnim dijelovima zemlje – navedeno je u kratkom saopćenju izraelskih odbrambenih snaga.

Dodatni detalji o razmjerama operacije nisu objavljeni.

S druge strane, iranska Revolucionarna garda tvrdi da je Izrael tokom napada koristio balističke projektile lansirane iz zraka, ali bez dodatnih pojašnjenja o broju projektila ili pogođenim lokacijama.

Novi iranski projektili prema Izraelu

Sukob nije ostao ograničen samo na teritoriju Irana. Kasnije tokom dana, u Jeruzalemu su se čule nove eksplozije nakon što je Izrael objavio da je prema njegovoj teritoriji lansiran novi val iranskih raketa.

Izraelska vojska saopćila je da je "identificirala projektile lansirane iz Irana" te da sistemi protuzračne odbrane rade na njihovom presretanju.

Ovi napadi predstavljaju prvi veći iranski raketni udar od početka primirja postignutog početkom aprila.

Liban i Jemen dodatno šire krizu

Prema dostupnim informacijama, iranski napadi uslijedili su nakon izraelskih udara na južno predgrađe Bejruta, poznato kao Dahiyeh, koje se smatra uporištem libanskog Hezbollaha.

Izrael je saopćio da je ciljao infrastrukturu povezanu s Hezbollahom, uprkos sporazumu o primirju s Libanom. Libansko Ministarstvo zdravstva objavilo je da su u napadima poginule dvije osobe, dok je 20 ranjeno.

Istovremeno, izraelska vojska izvijestila je da je iz Jemena lansiran projektil prema izraelskoj teritoriji. Aktivirani su sistemi protuzračne odbrane, a izraelske službe spašavanja saopćile su da nema izvještaja o poginulim ili povrijeđenim osobama.

Trump pozivao na suzdržanost

Američki zvaničnici naveli su da je predsjednik Donald Trump prije izraelskih udara razgovarao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, pozivajući ga da ne odgovara odmah na iranske raketne napade.

Prema tim navodima, Trump je pokušao očuvati primirje koje je posljednjih mjeseci bilo pod sve većim pritiskom.

Bijela kuća nije odmah komentarisala izraelske napade niti je odgovorila na pitanja o tome jesu li oni izvedeni u koordinaciji sa Sjedinjenim Američkim Državama.

U međuvremenu, Financial Times objavio je da je Trump poručio kako će Netanyahu morati prihvatiti svaki sporazum koji Washington postigne s Teheranom.

– Neće imati izbora. Ja donosim odluke. Ja donosim sve odluke. On ne donosi odluke – rekao je Trump, prema navodima tog lista.

Iran prijeti američkim interesima

Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad-Bagher Ghalibaf upozorio je da američke vojne baze i imovina u regiji sada predstavljaju "legitimne ciljeve".

Takve izjave dodatno su pojačale strahovanja da bi sukob između Izraela i Irana mogao prerasti u širi regionalni rat u koji bi bile uključene i druge zemlje Bliskog istoka.

Dodatnu zabrinutost izazvale su i izjave iranskog ambasadora u Moskvi Kazema Jalalija, koji je za ruski list Izvestia rekao da će Hormuški moreuz ostati otvoren za međunarodni promet, ali pod novim uvjetima koje će definirati Iran i Oman, uključujući uvođenje tranzitnih naknada.

Takvom prijedlogu, prema dostupnim informacijama, snažno se protivi američki predsjednik Donald Trump.

Cijene nafte naglo porasle

Eskalacija sukoba odmah se odrazila i na svjetska tržišta energije.

Cijena sirove nafte Brent, koja predstavlja međunarodni referentni standard, porasla je za više od tri posto u ranom trgovanju u ponedjeljak, dosegnuvši 96,15 dolara po barelu.

Analitičari upozoravaju da bi daljnje pogoršanje sigurnosne situacije, posebno ukoliko bi došlo do poremećaja plovidbe kroz Hormuški moreuz – ključnu tačku za transport svjetskih zaliha nafte – moglo izazvati dodatne poremećaje na globalnim tržištima.

Dok se diplomatski napori nastavljaju, razvoj događaja tokom narednih sati mogao bi odrediti hoće li Bliski istok uspjeti izbjeći novi veliki regionalni rat ili će sukob između Izraela i Irana ući u još opasniju fazu.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.