Izmišlja li se priča o trećem entitetu ili je Čoviću kratko sjećanje?

Dodik i Čović svoju viziju o Bosni i Hercegovini ogolili su pred Vijećem sigurnosti UN-a. Tražili su ukidanje Ureda visokog predstavnika. Čović se ovih dana ogradio od takve retorike, pa bi se trebao sastati s Valentinom Inzkom. Je li mu treći entitet, ipak, ostao prioritet? 

Neistine, obmane, pogrešna tumačenja, neutemeljene ocjene i mnoštvo kritika - ovako se, najkraće, manifestiralo u online formatu obraćanje Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH, Vijeću sigurnosti UN-a. Ono o čemu priča danas tiše, a nekad glasnije nije spominjao.

- Njemu ovo rješenje u kojem će tražiti treći entitet je Bogom dano kako bi, zapravo, homogenizirao biračko tijelo oko sebe - ocjenjuje akademik Slavo Kukić.

Zato se Čović ovdje zaustavio. A ne tako davno glasno pozivao, tražio i uvjetovao. Onda, po pravilu, godinama kasnije optuživao druge da izmišljaju priču o trećem entitetu. Ili Čović zaboravlja ili je neki drugi političar?

- Pošto se jako mnogo špekulira oko toga kakva je ta Bosna i Hercegovina, predsjednik HDZ-a će vam to otvoreno kazati: Bosna i Hercegovina u kojoj će Hrvati imati svoju federalnu jedinicu. Federalnu jedinicu koja će biti organizirana identično kako će biti organizirana bošnjačka i srpska, to vam jamčim - govorio je Čović 29. septembra 2006.

- Pozdrav svima koji će slušati ovo izvješće iz Doma HDZ-a u Mostaru, prijestolnici buduće hrvatske federalne jedinice u BiH - poručivao je 3. oktobra 2010.

- Dao Bog da mi jačanjem Herceg-Bosne dobijemo treći entitet i da dobijemo BiH po mjeri svakog građanina i sva tri naroda - izjavio je 18. novembra 2011.

I takva poruka, doduše sa slavlja presuđenog ratnog projekta, čiji su vinovnici osuđeni na više od stotinu godina robije. Kada je shvatio, prozvao se nositeljem takvih vrijednosti, optužujući druge da ne govore istinu.

- Počesto slušamo kako Hrvati žele nekakav treći entitet, a mi se samo pitamo gdje su to čuli i pročitali - pitao je Čović 2017. godine.

- Kada Dragan Čović osjeti da treba reterirati on to i učini. On je to učinio i u završnom obraćanju na okruglom stolu Vijeća sigurnosti. On je to učinio i svojim pismom prema visokom predstavniku - ističe Kukić.

Uporište je svakako u civilizacijskim opomenama Čoviću da se ratni zločini i zločinci moraju tako i nazivati, a ne slaviti kao heroje i odbacivati presude Haškog tribunala. Možda bi za početak suočavanje Čovića s takvom realnošću bio znak približavanja evropskim vrijednostima, jer sada evropske vrijednosti i politika Dragana Čovića nemaju ništa zajedničko.

- Način na koji su protiv svoje vlastite države istupali njezini najviši dužnosnici je pomogao svjetskoj zajednici i Vijeću sigurnosti da vrlo ozbiljno razmisli o reaktiviranju bonskih ovlasti - zaključuje Kukić.

U suprotnom, dobit ćemo treći entitet. Čović je na vrijeme shvatio da on vodi politiku, a drugi objašnjavaju.

- U sastav, sustav i ustav Bosne i Hercegovine unijeli HRHB, stoga, ona nije niti mrtav, niti poražen, niti napušten projekt. Ovo pravo upravo poimano kao pravo da kažemo odlučno u kakvoj državi Bosni i Hercegovini želimo živjeti, a ako treba da to pravo testiramo i na referendumu, niko nam ga ne može i neće osporiti - poručivao je 2011. godine Božo Ljubić, glavni tajnik HNS-a BiH.

Pa se s pravom postavlja pitanje da li je vrijeme za bonske ovlasti ili će se ovaj plan realizirati?

federalna.ba