'Između slobode i nebrige': Film o livanjskim divljim konjima otvara pitanje njihove zaštite

Uz premijerno prikazivanje dokumentarnog filma dvoje mladih autora, Ajdina Kambera i Vanje Stokić, naziva „Livanjski divlji konji - između slobode i nebrige”, upriličena je i panel diskusija, koja je uz problematiku divljih konja, njihovom značaju za livanjski kraj, dotakla i problem zaštite prostora na kojem obitavaju, te posljedice po životinje i krajolik koje bi uzrokovala gradnja vjetroparkova. Produkciju potpisuje portal eTrafika, a montažu Jelena Vujasinović.

Film u 35 minuta govori o prirodnoj ljepoti Kruške visoravni, divljim konjima koji su postali zaštitni znak Livna i inicijalna kapsla za razvoj turizma, te o ponosu, ali i nedostatnoj zaštiti, kriminalu i patnji povrijeđenih životinja.

„Bila je zamisao da se napravi neka lijepa priča o konjima, dijelom ona i jeste takva, međutim vidjeli smo da jako puno tu ima problema, od krivolova, mnogih ozljeda, saobraćajnih nesreća i svega toga. Kojima se mora stati u kraj i jednostavno se mora pomoći i tim konjima i zaštititi se to područje“, ističe Ajdin Kamber, novinar i koautor filma.

„Mi se dotičemo i dva konkretna primjera konja koje smo mi lično našli na terenu koji su bili povrijeđeni i kojima smo pokušavali da pomognemo. Konstantno mi se vraćaju te slike kako su oni nemoćni, kako leže na zemlji i maltene umiru i mi tu ne možemo ništa“, kaže Vanja Stokić, novinarka i koautorica filma.

„Zvali smo različite institucije, veterinare, policiju, svega koga smo se mogli sjetiti, tri dana je trajala ta nekako agonija tog konja i borba naša. I na žalost nitko se nije odazvao. I tek smo tu vidjeli koliko je stvar jako komplikovana, kompleksna i kako su te životinje nekako prepuštene i ostavljene same sebi“, dodaje Kamber.

No, bilo je i lijepih trenutaka.

„Kada smo pronalazili različite ljude, koji su odlučili da ne čekaju na sistem, već da sami urade onoliko koliko mogu da bi olakšali život tim konjima. Obnavljaju jedan izvor da bi im uspjeli barem dio vode obezbijediti tokom ljetnog perioda, našli smo ljude koji ih pokušavaju osloboditi omči“, govori Stokić.

Preostalih nakon bezuspješnog hvatanja, a zbog kojih nerijetko lome noge i u konačnici ugibaju. Raduje i to što su se i lokalna i kantonalna vlast konačno aktivirale u vezi s ovim pitanjem.

„Trenutno smo u fazi potpisivanja ugovora za izradu studije, odnosno stručnog obrazloženja za zaštitu Krug planine. Kad su u pitanju divlji konji, odnosno životinje, već je u nadležnosti viših razina vlasti i evo, drago nam je što ovih danas smo vidjeli da je Ministarstvo poljoprivrede također u postupku izrade studije za upravljanje krdom divljih konja“, naglašava Ivana Markov, pomoćnica gradonačelnika u Službi za gospodarstvo, inspekcijske poslove, lokalni razvoj i investicije Grada Livno.

„I nakon te studije Ministarstvo će se zauzeti da napravi adekvatno zakonsko rješenje kako bi se upravljalo ovom populacijom i na korist divljih konja, i, naravno, razvoja ovog kraja. Znači prva stvar sustavno riješiti brigu o njima“, pojasnio je Božo Perić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva K10 (HDZ 1990).

Tako bi petnaestak godina nakon izrade prvog prijedloga zakona o njihovoj zaštiti konji konačno mogli ugalopirati u legislativu, a zaštitu bi dobio i njihov dom, Kruška visoravan sa svom svojom ljepotom i bioraznolikošću.

federalna.ba/Željka Mihaljević