Izložba 'Tišina nedokučivog' otvorena u Zenici
U prostoru galerije “Fra Ljubo Hrgić” u sklopu Župnog ureda Zenica, večeras je, povodom 25. godišnjice od smrti Ljubomira Ljube Perčinlića, svečano otvorena likovna izložba tog poznatog zeničkog slikara pod nazivom “Tišina nedokučivog”.
Organizatori izložbe su župnik crkve svetog Ilije Proroka u Zenici fra Marko Kepić i zenički akademski slikar Muhamed Bajramović, koji su iz privatnih galerija odabrali 15-ak likovnih radova te jednu skulpturu pokojnog Perčinlića, koji je preminuo 7. septembra 1998. godine u Zagrebu. Perčinlić je rođen 28. maja 1939. godine u Zenici.
- Možemo reći da se susrećemo sa jednim umjetnikom koji je bio do kraja svoj, koji nikoga nije pratio i koji je, u toj svojoj izražajnosti u traženju onoga bitnoga - onoga što nije pri oku, jednostavno, pokazao da je veliki talent, veliki karakter i veliki slikar.
Ono što možemo reći i iščitavati iz mnogih kritika i opisa Ljube, možemo reći da je njegovim dolaskom sa studija iz Beograda u svoj grad, u svoju zemlju podosta dinamizirana kulturna i likovna scena grada. Puno toga se novoga počelo događati - naglasio je Kepić.
Najavio je kako će izložba biti otvorena 10-ak dana te da je samo jedan mali i skromni doprinos, onoliko koliko je kapacitet ove zeničke galerije i mogućnosti, da naprave “sjećanje na toga umjetnika”.
-Vjerujemo da će, sigurno, veće galerije posvetiti i više pažnje te više valorizirati ovoga velikog slikara. Nadam se da ćemo s ovim pokrenuti neku priču i stalno osvješćivati naš grad, kako su veliki talenti tu živjeli i koliko je važno imati sjećanje na te velike ljude, na te velike slikare- kazao je Kepić.
Neka se djela, dodao je, prvi put izlažu upravo večeras, a u narednim danima, najavljuje, izložbu će posjetiti i đaci nekih zeničkih škola. Postoji mogućnost, dodao je, da se već tokom ove godine izložba slika ovog umjetnika organizira i u Zagrebu.
Bajramović je bio savremenik pokojnog Perčinlića pa njegova više nego mjerodavna i ocjena da bi djela ovog umjetnika, sasvim sigurno, uspješno prošla test i današnjeg vremena.
- Dovoljno je samo pročitati recentne likovne kritike i autore koji su pisali o Ljubi te donijeti zaključak da je stvaralaštvo Ljubomira Perčinlića među najznačajnijim djelima savremene bosanskohercegovačke umjetnosti. Neosporno je da je on izuzetno uticao na razvoj likovnog stvaralaštva u Zenici, u Bosni i Hercegovini i šire.
Sama činjenica da Ljubina djela damas stoje u značajnim privatnim kolekcijama i najvećim muzejima umjetnosti, kao što je to Muzej savremene umjetrnosti u Beogradu, Muzej suvremene umjetrnosti u Zagrebu, Muzej savremene umjetnosti u Banja Luci, Umjetnička galerije BiH u Sarajevu i, na kraju, Muzej grada Zenice, dovoljno govori o kakvom se likovnom stvaraocu radi- istakao je Bajramović.
Ljubo je, napominje, bio jedan od osnivača grupe “Prostor i oblik”, koja je “neosporno najznačajnija likovna grupa u BiH, koja je baštinila savremene likovne pokrete”.
- Njihova su djela značajno uticala na razvoj savremene bh. likovne umjetnosti- podvukao je Bajramović.
Zbog svega navedenog, dodao je, Zenica bi se ovom umjetniku trebala odužiti i tako što bi njegova djela, koja su do rata u stalnoj postavci krasila foje zgrade Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, izvukla iz podruma te ih vratila gdje su bila i do rata.
- To je neki manji iskorak koji bi Zenica trebala napraviti. Zenica mora i treba- jer Zenica to i zaslužuje, ako želi da se priključi porodici urbano uređenih, kulturnih zelenih gradova Evrope. Mora puno više učiniti na svim područjima društvenih djelatnosti, a to jedan mali iskorak koji bi značio da se neke stvari počnu poštovati i da taj, neki kretaivni potencijal i kulturna baština zeničkih stvaralaca ugleda svjetlo dana- podvukao je Bajramović.
Naglasio je kako ova izložba, iako mala, prezentira sve faze stvaralaštva ovog velikog umjetnika, čije je slike za izložbu i on pozajmio, iz svoje privatne galerije. Većinu djela posudila je umjetnikova sestra, Tončika Perkučin, zatim Galerija “Ovnak” iz Viteza i jednu sliku pejzaža od Denis Bajramović.
Perčinlić je Akademiju likovnih umjetnosti diplomirao 1966. godine u Beogradu, nakon čega se vratio u Zenicu te predavao u Gimnaziji, a, od 1975. godine, bio je i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu.
Počeo je izlagati još prije nego je okončao studije, a u zemlji i inostranstvu skupio je 59 samostalnih te 90-ak zajedničkih izložbi slika, crteža i skulptura, od kojih sun eke izložene na otvorenom prostoru u kampusu Univerziteta Zenica, odnosno Instituta “Kemal Kapetanović”.
federalna.ba/Fena