Legitimno predstavljanje samo za odabrane

Izborni zakon kao crnogorska Đekna, još nije došlo do izmjena, a kada će, ne zna se. Svaki početak bio je i kraj pregovora i dogovora o izmjenama izbornog zakona. Pitanje koje treba riješiti, a rješenja nema. Traže se izmjene, ustupaka nema. U startu želje jasne, a pozicije zakucane.

HDZ želi legitimno predstavljanje i to je Čovićevo životno djelo koje želi završiti. Presude međunarodnih i domaćih sudova prioritet su SDA.

SNSD prati razvoj situacije, Federacija ih ne zanima, a u RS se ne dira. Crvene linije svi postavili. Apetiti veliki, a na stolu konstitutivni, legitimni, autentični, građani i ostali. Međunarodna zajednica zasvirala, a u kolu zvanom izborni zakon trenutno imaju dva igrača, uskoro i drugi ulaze u igru. Izbornom zakonu zvani ČEŽNJA.

„Moj zadatak će biti promijeniti Izborni zakon i ja ću u njemu uspjeti“, poručivao je 2017. Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

„HNS i gospodin Čović bi htjeli da oni određuju kriterije, da oni određuju pravila igre, da oni određuju šta su prioriteti, šta može, šta ne može“, govorio je 2018. godine predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

„Dragan Čović ima pravo kada traži izmjene Izbornog zakona“, pružao je podršku Čovićevim zahtjevima Milorad Dodik.

I tako godinama. Prioritetno, mijenja se on više od desetljeće i to isključivo na teritoriji FBiH. Teritorijalno preslaganje i reorganizacija FBiH u fokusu su HDZ-a i njihove nevladine oreganizacije HNS-a. Čuli smo sve. Od tri republike, federalizacije, trećeg entiteta i neteritorijalne autonomije. Od planova A, B i C do rješavanja Hrvatskog pitanja i uvjeta svih uvjeta - Presude Bože Ljubića i pitanja legitimnog predstavljanja uz vječiti vjetar u leđa zvaničnog Zagreba. Gledamo -  sve ponovo. 

„Očekujemo da se definiše model rješenja“, kaže Izetbegović.

„Da izađemo iz jednog zatvorenog kruga u kojem se nalazimo već duže vremena“, rekao je Čović.

Začarani krug iz koje nema izlaza

No, krug je očito začaran i izlaza iz njega nema. 

„Na kraju spakovali smo stvari, zatvorene stranice i ostavili za neko drugo vrijeme. Bojim se da je sada opet slična situacija“, smatra Mirko Šarović, predsjednik SDS-a. 

Situcija slična, no smanjio se broj prisutnih za pregovaračkim stolom - sada su samo dvojica inžinjera. Plan je deblokada – najprije riješiti sva federalna pitanja, uključujući i novi saziv Vlade Federacije, zatim izmijeniti Izborni zakon BiH te  riješiti 14 preporuka EU. I sve to u naredna četiri mjeseca. Radne grupe, čovjek od rokova i opet optimizam: 

„Crvena crta je kraj 6. mjeseca“, kaže Čović.

„Neće se to moći riješit sve odjednom, ali da se neki bitni koraci, pomaci naprave već u martu koji će onda omogućit i relaksirati odnose da idemo i sa pitanjima  Izbornog zakona“, dodao je Izetbegović.

Prema presudama se ponašamo kao da je švedski sto

Postojeći Ustav BiH svoje građane diskriminira. Kroz presude potvrdio je to Evropski sud za ljudska prava u više predmeta konstatirajući da su u državi  u kojoj sve funkcioniše na principu tri konstitutivna naroda OSTALI i GRAĐANI sistemski diskriminisani.  A tronacionalna  vlast zamijenila je tezu.  Pa su sve ove diskriminacije stavljene po strani. 

„Što se tiče sudskih presuda mi se prema njima ponašamo kao da je to švedski sto. Ovu hoću-ovu neću, ovu ću sad-ovu neću nikako ili ću je kasnije“, navodi Jakob Finci, apelant u predmetu Sejdić-Finci. 

„Dolazimo u zonu opet sumrak,a  ne znam gdje je to svjetlo gdje nas čeka negdje na izlazu“, kaže Ilijaz Pilav, apelant u predmetu „Ilijaz Pilav protiv BiH“.

Svjetla nema jer su OSTALI – ostali nebitni. Broje se krvna zrnca i konstitutivni pa je prioritet  rješavanje vlastititih nacionalnih  ciljeva. Legitimno predstavljanje od najnižih do najviših nivoa vlasti i garant da će HDZ uvijek biti u vlasti, tamo i gdje su i manjina, bez mogućnosti preglasavanja. Dakle, legitimno predstavljanje samo za odabrane i presuda Bože Ljubića kao alat za traženje istog. 

„On je apsolutno retrogradan, jer on u principu traži s jedne strane da se ta teorija krvi i tla, znači etničke zajednice teritorije kombinuju na način da svako drugi ko ne pripada toj teritoriji, toj etničkoj zajednici bude isključen iz političkog života i političkih prava“, smatra Nedim Ademović, stručnjak za ustavno pravo.

„Ukoliko bi došlo do  izmjene novog Izbornog zakona sasvim sigurno HDZ ne bi imao tri ministra u Vijeću ministara od postojećih devet, nego bi imao jednog  i  svaki drugi mandat jednog i po, ukoliko bi dobijao najviše glasova. Oni manipuliraju sve vrijeme paritetom i proporcionalnošću. Tamo gdje su većina  kaže: princip proporcionalnosti. Tamo gdje su manjina brojčana kaže: htjeli bi paritet da bude jedan jedan. Znači, jedna trećina je trećina za sve“, ističe Zijad Bećirović, direktor IFIMES-a.

HDZ zagovara nove izborne jedinice

U slobodnom tumačenju presude traži se i promjena načina biranja članova Predsjedništva BiH iako to u istoj nije ni razmatrano. Posljedni model rješenja koji zagovara HDZ je - konstitutivni narodi kao izborne jedinice. 

„Ne može se kroz izmjene Izbornog zakona ići u dalje cementiranje etničkih kompleksa što želi politika HDZ-a, pa i zvaničnog Zagreba, koliko možemo da vidimo. Dakle, to se ne može desiti“, smatra Željko Komšić, predsjednik DF-a. 

„Jasno je šta hoće gospodin Čović. On hoće da ne stoji u Ustavu, a da otpirlike iz HDZ-a mora bit član Predsjedništva BiH“, navodi Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a BiH. 

Izborni zakon i izmjene Ustava

Sve nepoznato osim činjenice da je obrnut redoslijed prioriteta. I da jedan misli da se izborni zakon ne može mijenjati bez promjene Ustava BiH, a drugi da može.

„Nisam pravnik, inžinjer sam, ali sam i političar i ne vidim kako se može izaći  u susret presudi Sejdić-Finci a ne uradi izmjena Ustava“, navodi Izetbegović. 

„Ne  želimo da zbog tog što ne možemo u Ustavu nešto ozbiljnije promijeniti da zaustavimo izborno zakonodavstvo i zbog toga tražimo primarno oko izbora članova Predsjedništva i domova naroda“, dodaje Čović.
 
„Dva potpuno dijametralno suprotna stava nemoguće je pomiriti i nemoguće je donijeti Izborni zakon i izmjene Izbornog zakona koje će riješiti pitanje izbora u BiH i da implementiramo presude suda u Strazburu, a da ne promijenimo Ustav, dakle Sizifov posao“, ocjenjuje Nikšić.

„Potpuno je jasno pa čak i ako uzmete onu odredbu Ustava koja kaže da Predsjedništvo BiH čine tri člana Predsjedništva koja su dva iz FBiH, Bošnjak i Hrvat i Srbin iz RS-a. Bez izmjena tog člana vi ne možete imlementirati presude Sejdić-Finci“, navodi predsjednik Naše stranke, Predrag Kojović.

Konsitutivnost i legitimno predstavljanje u pola države, ali i samo za one sa HDZ-ovim cetrifikatom legitimnosti. Zato i svijeće nakon izbora za Komšića koji je HDZ- u alat za ostvarivanje ciljeva zacrtanih Izbornim zakonom i proglašavanje personom non grata u sedam gradova,  ali i opština u SBK gdje su Hrvati većina. I bi Komšić u gradu u kojem nije poželjan i odgovori na HDZ-ove manipulacije.  

„Ko mi ima zabraniti da se krećem zemljom. Ovo je moje i ja ću doći, a ako treba da se tučem tući ćemo se“, kaže Komšić. 

„Ja u Sarajevu kao Hrvat nisam ravnopravan sa ovim dole u Hercegovini. Hem što nisam član HDZ-a  i drugo što ne mislim isto kao oni. Da ne govorim RS, šta se tamo dešava“, rekao je Marinko Pejić, HNV BiH.

Ako će se tako, onda može i ovo Čovićevo. Bez zadiranja u Ustav.  Zato insistiranje na promjeni Izbornog zakona a ne i Ustava jer bi to dovelo do promjene načina biranja za skoro sve entietske i državne insitucije, što je nedopustivo poznato je za njegovog strateškog partnera, Milorada Dodika, koji je prava Hrvata u entitetu RS sveo na nulu. 

„Čekamo sudbinu razgovora o članovima Predsjedništva, naš stav ostaje isti, RS ostaje pri neposrednom izboru, RS će birati svog člana Predsjedništva, ne možemo prihvatiti pojedine prijedloge da bude biran u Parlamentu“, ističe Dodik. 

Slično misle i ostale stranke iz RS-a. No, za razliku od SNSD-a njima su tehničke izmjene koje bi značile fer i poštene izbore suštinske. 

Mirko Šarović, predsjednik SDS-a kaže: „Oko statusa poslaničkog mandata, oko uvođenja nekih savremenijih tehnologija, mislim na elektronsko glasanje, nadzor i tako dalje, možda još nekoliko stvari, mislim da je to opcija koja možda ima šansi za uspjeh - sve ovo zadiranje u ustavne promjene ja mislim da male su šanse.“

U procesu odlučivanja samo Čović i Izetbegović

Osim Čovića i Izetbegovića iz procesa pregovaranja isključeni su svi drugi. Pregovori oteti iz Parlamena - proces, tvrde, privatiziran. 

„Generalni podsjetnik za inžinjere - zakoni se donose u Parlamentu, tako da ako očekujete da neki zakon bude usvojen to nije vaša dobra politička volja da ga ponudite političkim strankama“, poručio je Kojović.

Snježana Novaković – Bursać, zastupnica SNSD-a u Zastupničkom domu kaže: „Ali mi nismo vam u Parlament došli s neke vanzemaljske stanice nego smo došli iz političkih partija.“

Branislav Borenović smatra da se taj čitav proces treba vratiti u Parlament.

Izborni zakon BiH ne može biti iznad Ustava BiH jer se tako krši princip ustavnosti, objašnjava struka. 

„Nemoguće je zadirati u Izborni zakon a da se prije toga ne izmijene odredbe Ustava BiH. Ono što nije tzv. ustavna materija već je regulisano direktnim Izbornim zakonom, to je moguće mijenjati. Prema tome, riba smrdi od glave, što znači da je potrebno prvo izvršiti izmjene Ustava BiH, prilagoditi isti Evropskoj konvenciji, a nakon toga prilagođavati Izborni zakon takvom promijenjenom Ustavu“, pojašnjava Ademović. 

Promjene kao lista želja. Svako svoju ima. I tabor i narod. Umjesto evolucije nazadak. Umjesto građanina narod i nacija. Umjesto Evrope sredni vijek.

„Babe i žabe se teško mogu sabirati da dobijemo tačan rezultat“, navodi Finci.

Konstitutivnost je prevaziđena

Rezultat je izgubljeni miliona maraka od EU i opomene. Reforme koje će osigurati jednakost i nediskriminaciju svih građana i njihova politička prava a u skladu sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava, nemaju alterantivu a ova neizborna godina prilika je za to, smatraju z Delegacije EU, no bez odgovora o   njihovom stavu na mišljenje Vijeća Evrope da je konstitutivnost  prevaziđena. 

„Taj ustavni okvir je osmišljen poslije rata u kojem je poginuo veliki broj ljudi tako da je postojala potreba da se zaustavi nasilje. Taj ustavni sistem je osmišljen tada sa konstitutivnim narodima. Ali rat je davno završen i zato je važno da BiH pređe na drugačiji, moderniji sistem u kojem više ne postoji diskriminacija“, ističe Christophe Poirel, šef Direktorata za ljudska prava Vijeća Evrope.

„Demokratski svijet nas upozorava da se kanimo priče konstitutivnosti naroda, da se okrenemo građanima kao onome oko koga se vrti“, rekao je Nikšić. 

Imate neke koji su konstitutivni, a logički imate neke koji nisu konstitutivni. Koja je razlika u ljudskim pravima između te dvije grupe ovdje u BiH to vidimo. To je neprihvatljivo, to je kao da se bavite ropstvom u 21. vijeku“, navodi Predrag Kojović.

Etnonacionalni kocept u BiH posebno je izražen  kroz domove naroda na nivou države i entiteta a zbog zloupotrebe vitalnog nacionalnog interesa je neodrživ. Potiskuje građanska prava garantirana postojećim Ustavom čije izmjene ne bi smjele biti stvar ničije želje ili kompromisa već obaveza države koje proizilazi iz pravosnažnih presuda, međunarodnih i domaćih sudova a koje su osnov za izmjenu istog. Poruka je ovo i nevladinih organizacija u BiH koje su OHR-u i PIC-u predložili principe izmjena Ustava.

„Jedna od stvari koju čujem u Sarajevu - ne bismo trebali sami raditi na reformama, trebali bismo pričekati da nova Biden-Harris administracija dođe preko brežuljka na konju sa Dejtonom 2 ili novim Aprilskim paketom i riješi probleme za nas. A to je upravo suprotno od toga kako bi trebalo razmišljati i kako bi trebalo raditi“, kaže Matthew Palmer, direktor Odjela State Departmenta za jugoistočnu i centralnu Evropu. 

A kako bi trebali raditi u BiH uporno govore iz Hrvatske. Nema više ni parfema ni sapuna. Prijeti se. Hrvatska neće dopusti građansko uređenje BiH, a što je za Čovića poručio je više puta jednako unitarna odnosno islamska država. Pa su za nosioca evorpskih vrijednosti presude evropskih sudova zamijenjene ne hrvatskim, već rješavanjem Čovićevog pitanja.

Zijad Bećirević, direktor IFIMES-a kaže da tu nema slove E od Europe ili Evrope.

Detalje šta su to prijedlozi koje je Čović dao Izetbegoviću  i poslao međunarodnoj zajednici - znaju samo oni. Vrlo je moguće i da od svega ne bude ništa jer smo i ranije gledali priču - biti partneri - pa ne biti. Inače, zbog  neimplementacije presude Sejdić i Finci postoji i predmet u Tužilaštvu BiH, ko zna, možda ga se neko i sjeti pa ih podsjeti da se i zbog toga može krivično odgovarati.  

federalna.ba