Upozorenje proizvođača: Snižena otkupna cijena mlijeka gasi farme i povećava zavisnost od uvoza

Početak godine donio je hladan tuš za domaće mljekare u vidu sniženja otkupne cijene mlijeka. Poljoprivrednici upozoravaju da ovakva politika vodi ka potpunom urušavanju domaće proizvodnje i povećanju zavisnosti od uvozne hrane.

Nova godina, ali stare brige, i još niža otkupna cijena mlijeka. Odluka otkupljivača da dodatno smanje cijenu izazvala je ogorčenje među proizvođačima, koji već mjesecima posluju na ivici isplativosti.

“Odmah poslije Nove godine nam je došla čestitka od otkupljivača da ulazimo u ovu godinu po nižoj cijeni mlijeka. Trenutno je otkupna cijena mlijeka koju nam plaćaju 85 feninga, a sad poslije ovog sniženja biće 82 feninga”, ističe proizvođač Mustafa Gradaščević.

Dok otkupna cijena mlijeka pada, troškovi proizvodnje rastu. Proizvođači su prinuđeni da kupuju skupu stočnu hranu, jer vlastite zalihe često ne mogu koristiti, što dodatno povećava gubitke i dovodi u pitanje opstanak farmi.

“Odete u bilo koji market, nema mlijeka ispod dvije marke po litru, a gdje su tu ostali proizvodi koje mljekare izvuku iz mlijeka i opet niko ne razmišlja da snizi cijenu u marketima, nego se snižava proizvođačima. Sramota je da flašica vode od 0,33 litra košta marku i po, a litra mlijeka 82 feninga, to nema nigdje u svijetu”, ogorčen je Gradaščević.

Domaća proizvodnja istovremeno se guši nekontrolisanim uvozom hrane i stoke sumnjivog porijekla. Umjesto zaštite domaćih proizvođača, tržište je otvoreno za robu iz inostranstva, dok domaći farmeri ostaju bez ikakve sigurnosti i podrške.

“Od vlade i ministarstva trebamo dobiti odgovor ko uvozi svinje zaražene afričkom kugom iz Hrvatske? Znamo da su i u Španiji ogromne razmjere kuge, ko to meso uvozi? Imamo na Zapadu kvrgavost goveda, oni ogule tu kožu i nama se to uvozi. Prije nekoliko dana je potpisan ugovor o uvozu goveda s Argentinom. To je čista propast!”, upozorava proizvođač Radenko Arsenović.

“Danas biti u Bosni i Hercegovini. a nemati sigurno tržište, da niko ne zaštititi domaću proizvodnju - nema svrhe više ni pričati o tome. I nas je sve manje i manje. Mislim da je ovo podloga da se vještačko meso što prije uvede na ove prostore. Sve je spremno, samo fali da još otkujemo mi proizvođači”, kaže predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice Savo Bakajlić.

Godina koja je pred poljoprivrednicima ne donosi optimizam. Repromaterijal za sjetvu već poskupljuje, a proizvođači unaprijed računaju s većim ulaganjima i neizvjesnim plasmanom onoga što proizvedu.

“Đubrivo je 120-125 KM. Kupus je po jednom pakovanju poskupio za pet maraka u odnosu na prošlu godinu, cijena dinje je viša, sadnog luka isto tako, i kad se sve uzme, nažalost, cijene poljoprivrednih proizvoda koje prodajemo ne prate cijene repromaterijala koje kupujemo”, zaključuje Gradaščević.

Bez sistemske zaštite domaće proizvodnje, jasnih pravila na tržištu i odgovornosti institucija, poljoprivreda u Bosni i Hercegovini ulazi u najtežu fazu do sada. Svaka nova odluka koja ide na štetu proizvođača znači još jednu ugašenu farmu, još jedno prazno selo i još veću zavisnost od uvozne hrane.

federalna.ba