Istražujemo: Strane investicije i koliko je BiH važno evropsko tržište za razmjenu robe i izvoz

Nove investicije i partnerski odnosi sa stranim investitorima su potrebni Bosni i Hercegovini, ali i samoj Federaciji BiH za jačanje poduzetničke klime i otvaranje novih radnih mjesta. Pregled stranih investicija i ambijent za privlačenje investicija analizirao je Munib Muhamedbegović.

Rast investicija prošle u odnosu na pretprošlu godinu veći je za 10 posto. Tako je lani iznosio šest milijardi i 105 miliona maraka, što je za gotovo milijardu i po maraka više nego 2022. godine. Najpovoljnija klima, kada je u pitanju mjesto za ulaganje, trenutno je u Kantonu Sarajevo, gdje se posljednjih godina bilježi jedna četvrtina ukupnih investicija. Ipak, prostora za napredak još ima.

„Da bi poslodavci, odnosno, investitori došli oni žele imati predvidivo poslovno okruženje i sa aspekta stručne radne snage, bolje komunikacije, puteva svega onoga što BiH može pozicionirati za bolju destinaciju u regionu. Svakako da Bosna ima svoje prednosti - granica od preko 1.000 km sa najvećim tržištem - tržištem Evropske unije“, objašnjava Ahmed Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

O važnosti evropskog tržišta za našu državu suvišno je govoriti. Osim trgovinske razmjene bitan segment čine i ulaganja. Upravo jedna trećina ulaganja u privredu pripada stranim ulagačima, pa su lani, kažu podaci Centralne banke BiH, direktne strane investicije iznosile milijardu i 760 miliona maraka.

„75% našeg izvoza je sa Europskom unijom sa najzahtjevnijim tržištima. Upravo na najzahtjevnijim tržištima kompanije, privredni subjekti uspijevaju zadržati svoje mjesto u globalnim lancima snabdijevanja. To je najbolji kanal promocije Bosne i Hercegovine“, navodi Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore FBiH.

„Kada strani investitori imaju ovdje svoje milione, oni neće te milioni pustiti da tek tako propadnu, potrudit će se da to ostane. Broj dva - nama će biti bolji životni standard, imat ćemo više novaca, lagodniji život, kome je onda do bilo kakvih radikalnih politika“, naglašava Nedim Makarević, direktor Vijeća stranih investicija.

Značajan doprinos u razvoju privrede u Federaciji dešava se u privrednim zonama koje osnivaju lokalne i kantonalne vlasti. Rast privredne aktivnosti dovodi i do rasta indirektnih poreza, a kad je riječ o ovom segmentu, stanje u Federaciji značajno je bolje nego u Republici Srpskoj. To ilustruje i podatak da je u prvih osam mjeseci ove godine prikupljeni iznos indirektnih poreza u Federaciji u odnosu na RS veći za gotovo tri milijarde maraka.

„Situacija u Republici Srpskoj je drastično lošija nego u Federaciji. Federacija ima dinamiku i ima Vladu koja vodi računa o privredi. Najveća prednost je ta dinamika koja je prepuštena kantonima, a kantoni se takmiče između sebe“, smatra ekonomski stručnjak Zoran Pavlović.

S ciljem rasterećenja privrede usvojene su iz izmjene Zakona o doprinosima, čime je zbirna stopa doprinosa smanjena za pet i po posto. Primjena zakona počela je prije dva mjeseca.

federalna.ba