Istraživanje o prehrambenim navikama studenata UNZE

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od milijardu ljudi u svijetu je pretilo. U Bosni i Hercegovini oko 63% stanovništva ima višak kilograma, od čega je čak 22% pretilo. Iako se pravilne prehrambene navike usvajaju još u djetinstvu, stručne studije su pokazale da se pogoršavaju tokom studiranja. Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica uz podršku Ministarstva zdravstva ZDK-a počeo je provoditi istraživanje o prehrambenim navikama i stanju uhranjenosti studentske populacije.

Istraživanjem „Procjena prehrambenih navika i stanja uhranjenosti studentske populacije na Univerzitetu u Zenici“ će biti obuhvaćeno oko 400 studenata. Cilj je procijeniti prehrambene navike studenata i utvrditi pogoršavaju li se nakon što se osamostale, tj., prestanu živjeti u roditeljskom domu. Istraživanje će pokazati koliki je rizik od razvoja hroničnih bolesti povezanih s viškom kilograma i s nepravilnom prehranom.

„Studenti su prema brojnim istraživanjima skloniji većem unosu grickalica, slatkiša, brze hrane, zaslađenih gaziranih napitaka, alkohola, nekakvim nezdravim životnim navikama kao što su nedovoljno fizičkih aktivnosti, nedovoljno sna itd. Sve to dugoročno dovodi do narušavanja zdravlja“, ističe Maja Jonić Trifković, stručna saradnica za nutricionizam u INZ-u.

Studenti, naročito Medicinskog fakulteta, svjesni važnosti ove teme, odlučili su se prijaviti i biti dio istraživanja, a sve s ciljem prevencije razvoja ozbiljnih bolesti.

„Mislim da studenti ne vode računa o svojoj ishrani zbog brzog načina života, dosta njih živi samo, teško je da za jednu osobu prave obrok. Obično su to neka peciva, nezdrava brza ishrana. Što se tiče lično mojih prehrambenih navika, ni ja nisam zadovoljna, jer nemam vremena za to“, govori Ajna Pezić, studentica opće medicine na Medicinskom fakultetu UNZE.

Studentima koji odluče da budu dio istraživanja bit će dostupan pregled i savjetovanje s nutricionistom, u okviru kojeg će biti urađena detaljna analiza sastava tjelesne mase i procjena prehrambenih navika. Neki od njih su već imali susret s nutricionistom i prilagođeni plan prehrane.

„Pratimo plan dok se ne osjetimo bolje. Kada postignemo rezultat, neko zadovoljstvo, tu je kraj tog plana, ali uvijek ostaje da pazimo koliko smo pojeli masno, koliko šećera, kalorija, da se ne hranimo nezdravo, jer smo postigli neki rezultat, trudimo se da ga ne narušimo“, navodi Eldar Hodžić, student opće medicine na Medicinskom fakultetu UNZE.

Gojazne osobe su često stigmatizirane tako da to može biti povezano s razvojem depresije i drugih mentalnih bolesti. Promjenom životnih navika moguće je dobiti željene rezultate, a važnu ulogu, osim prehrane, ima i kretanje, odnosno redovne tjelovježbe.

„Imamo problem s tim da se mladi jako malo kreću i opadaju im motoričke sposobnosti. To vidim kroz rad sa studentima. Kad se pravilno hranimo i uz to imamo tjelovježbu ili kretanje, onda organizam dovodimo ne neki bolji nivo“, ističe magistrica sporta i tjelesnog odgoja Estela Hadžikadunić.

Promjenom nepoželjenih obrazaca prehrane i životnog stila moguće je utjecati na budućnost. Osim prevencije mnogih bolesti, popravljaju se i kvalitet života, socijalni kontakti i svijest o sebi, što značajno utječe i na radnu produktivnost, međuljudske odnose i opće zdravlje čovjeka.

federalna.ba